Na londonskom je tržištu cijena barela pala 40 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 82,16 dolara, nakon što je nakratko poskočila na 83,47 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1,3 dolara.

Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 35 centi nižoj cijeni, od 78,58 dolara, a nakratko je bila skočila na 79,78 dolara. Jučer je u vrijeme zatvaranja tržišta bila u plusu 1,31 dolar.

Tržišta je na početku tjedna uzdrmala odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznika o tek postupnom povećanju opskrbe u idućim mjesecima, unatoč pozivima potrošača poput SAD-a da isporučuju znatno više barela kako bi podmirili veću potražnju.

OPEC+ planira u studenome povećati proizvodnju za samo 400 tisuća barla dnevno, usprkos procjeni tehničkog odbora da će do kraja godine na tržištu manjkati oko 1,1 milijun barla dnevno, a u idućoj godini možda i 1,4 milijuna.

"Na pomolu je energetska kriza budući da zima na sjevernoj hemisferi nije još ni počela, a to priprema teren za još više cijene nafte", drži Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Cijene nafte porasle su ove godine više od 50 posto, pojačavajući inflatorne pritiske koji bi mogli zakočiti oporavak gospodarstva od pandemijske krize. Europa pak bilježi rekordno visoke cijene prirodnog plina, a trend slijede i cijene ugljena velikih izvoznika.

Uzlazni trend cijena nafte zakočio je pak podatak Američkog instituta za naftu (API) da su zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu porasle za gotovo milijun barela, signalizirajući posustajanje potražnje.

Pozornost tržišta sada se preusmjerava na današnje vladino izvješće o zalihama kako bi se utvrdilo hoće li potvrditi API-jeve podatke.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je barel referentne košarice nafte njegovih članica u utorak stajao 80,43 dolara, što znači da je poskupio 2,18 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.