Vlada je u ponedjeljak teatralno najavila - Hrvatska uvodi euro. Premijer Andrej Plenković nije htio licitirati datumom, ali je u javnost pustio bujicu argumenata zašto je sada pravo vrijeme za uvođenje eura i što ćemo sve time dobiti
Uvođenjem eura Hrvatska ulazi u takozvanu eurozonu, društvo zemalja EU-a koje su ga već uvele. Ulazimo u društvo u kojem su zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije, Slovenije, Španjolske, Austrije i Grčke.
Kako smo obvezu uvođenja eura preuzeli pristupom Europskoj uniji, premijer Plenković je rekao kako to pitanje ne može biti predmetom referenduma. Kada već neće biti nacionalnog referenduma, tportal nudi malo demokracije u anketi u kojoj vas pitamo želite li da se uvede euro:
Uvođenjem zajedničke europske valute kuna odlazi u prošlost, a s njom i mjenjačke provizije te, još važnije, valutni rizik. Neće više biti kredita s valutnom klauzulom, kune će se konvertirati po tržišnom tečaju koji će biti na snazi otprilike šest mjeseci prije datuma uvođenja eura, neće više biti straha od divljanja rata kredita u drugim valutama, kao što su to mnogi u Hrvatskoj osjetili po džepu.
Izvoznici također neće morati strahovati od promjena tečaja i jačanja kune prema euru (ostat će izloženi drugim valutama poput dolara ili funte), a turistima će Hrvatska postati primamljivija destinacija jer više neće morati mijenjati novac kako bi plaćali u kunama.
S druge strane strahuje se da će sve poskupjeti. Iako statistike u sličnim zemljama pokazuju da su cijene tek minimalno porasle, građani strahuju od 'zaokruživanja'. To znači da bi trgovci naprimjer mogli zaokružiti cijenu kile kruha koji inače košta 6,9 kuna na euro, što je u ovom primjeru rast od devet posto.