Iza nagodbe vjerovnika Agrokora koja je izglasana sredinom srpnja 2018. ostali su brojni sudski repovi. Protiv rješenja o prihvaćanju nagodbe stigle su žalbe 92 vjerovnika, a podnijeli su ih primjerice Adris grupa, TDR, Medika, Vindija, Žito, Addiko banka, Kreditna banka Zagreb, Raiffeisen factoring, Raiffeisenbank leasinga i Raiffeisenbank Austria, Tehnika, Tele 2, Euroherc osiguranje, Agram Invest i Agrolaguna, Triglav osiguranje, Udruga manjinskih dioničara koncerna Agrokora, ali i Ivica Todorić.

Kako doznaje N1, početkom kolovoza Visoki trgovački sud donio je rješenje o uvažavanju žalbi Adris grupe, Raiffeisen usluga, Raiffeisen banke, Addiko banke i tvrtke Zora 1892. 'Sve navedene žalbe osporavaju pravilnost i zakonitost osporavanog rješenja te predlažu rješenje preinačiti i uskratiti odobrenje izvanrednom povjereniku i Privremenom vjerovničkom vijeću na navedene tekstove, odnosno ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak. U bitnom navode da je prvostupanjski sud propustio odlučiti o davanju odobrenja na Dodatne provedbene dokumente iako je to predviđeno člankom 29.10. Nagodbe', navodi se u rješenju Visokog trgovačkog suda.

Podsjetimo, najglasniji protivnici predložene nagodbe bili su Adris grupa, Franck i koncern Agram. Te kompanije imale su u zalogu za odobrene kredite Agrokoru dionice pojedinih članica koncerna. U predloženom konceptu nagodbe, koji se bazira na aktiviranju spornih jamstava i osnivanju novog holdinga sa zrcalnim kompanijama, dionice ugašenih kompanija postale su bezvrijedne.

S druge strane, bankama koje su kreditirale Agrokor sporna jamstva priznata su u cijelosti te su one došle u povoljniju poziciju kod raspodjele.

Kako bi popravile svoju poziciju, ove tri kompanije pokrenule su sudske sporove protiv odluka izvanredne uprave. Vladin povjerenik Fabris Peruško te je žalbe nazvao 'taktičkim osporavanjem tražbina' smatrajući da nemaju pravnu osnovu.

Međutim, nakon izglasavanja nagodbe od tri velika protivnika predloženog koncepta nagodbe samo je Adris grupa ustrajala na žalbi. Agram je u međuvremenu uspio postići dogovor s Fortenovom, nasljednicom Agrokora s obzirom na to da je u vlasništvu imao dionice tvrtki koje nisu ušle u zrcalni model. Tako je Agram Invest, u većinskom vlasništvu tvrtki povezanih s Dubravkom Grgićem, u ožujku prodao Fortenovi 51 posto dionica Agrolagune i 4,14 posto dionica tvrtke Žitnjak za ukupno 20 milijuna kuna, postigavši na taj način odgovarajuće obeštećenje.

Iz rješenja Visokog trgovačkog suda vidljivo je i to da je od žalbe odustao i Franck, koji se oštro protivio primjeni predloženog Entity Priority Modela (EPM) u postupku namire, prema kojem bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava (banke) od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava (Franck, Adris grupa, koncern Agram).

Grupa kojom upravlja Ante Vlahović kroz različite aranžmane posudila je Todorićevu koncernu više od milijardu kuna. Adris je svoja potraživanja osigurao zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i izdanim zadužnicama Agrokora, Konzuma i Jamnice.

U pravnoj bitki pred Trgovačkim sudom Adris osporava tražbine vjerovnika koji su sudjelovali u roll-up kreditu u dijelu u kojem su im prijavljene tražbine podmirene tim kreditom. Naime, u Adrisu smatraju da fond Knighthed i drugi imatelji obveznica, kojima su obveznice otkupljene pretvaranjem u roll-up kredit, nisu trebali imati pravo sudjelovanja u vjerovničkom vijeću i glasati o nagodbi.

Presudu Visokog trgovačkog suda za N1 komentirao je ekonomist Ljubo Jurčić. On smatra da je izvanredna uprava napravila brojne propuste u pripremanju i realizaciji nagodbe.

'Stvorila se euforija, pravili se dokumenti koji će biti provedbeni, nije se pazilo na proceduru tko što odobrava, samo je bilo cilj da se spase, pa će se kasnije rješavati. Ispalo je da, kako je tvrdio Visoki trgovački sud, nisu imali odobrenja. To ima i materijalne konzekvence jer kompanije kao Adris i Raiffeisen imaju i velika materijalna potraživanja, koja su krivo predočena u dokumentima, no po ovoj odluci njihov status nije bio pravilno određen i time su pretrpjeli materijalnu štetu, a tu su i prekršajni propisi koji su doneseni', ističe Jurčić.