Rast cijena i troškova života (42 posto) te stanje u gospodarstvu (41 posto) bili su glavni poticaj europskim građanima da izađu na izbore za Europski parlament u lipnju ove godine.

Trećina birača (34 posto) ističe kako ih je na glasanje potaknula međunarodna situacija, a sličan udio ispitanika izdvaja obranu demokracije i vladavine prava (32 posto).

Oni koji nisu glasali, među temama koje su ih mogle motivirati na sudjelovanje na izborima, izdvojili su također troškove života (46 posto) te ekonomsku situaciju (36 posto).

I birači u Hrvatskoj glavni su poticaj za izlazak na izbore primarno našli u temama koje utječu na njihov standard. U značajno većem postotku nego na EU razini na prvom su mjestu također rastuće cijene i troškovi života (56 psto), slijedi gospodarstvo (55 posto) te socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 posto).

Komentirajući rezultate Eurobarometra predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: 'Proteklog lipnja građani diljem Europe iskoristili su svoj glas te je na izborima za Europski parlament zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 30 godina. Građani su nam dali mandat da djelujemo, ponudimo odgovore i rješenja te pozitivno utječemo na njihovu svakodnevicu. Ispunit ćemo očekivanja. Tijekom sljedećih tjedana Europski parlament će pomno nadzirati novu Europsku komisiju kako bi osigurao da se doista bavi pitanjima koja su prioritetna za građane. To su troškovi života, gospodarstvo, demokracija, vladavina prava, migracije i sigurnost“.

Velika potpora EU-u i povjerenje u parlamentarnu demokraciju potpora Europskoj uniji i dalje je visoka, unatoč gospodarskim poteškoćama. Rezultati istraživanja također pokazuju da su građani optimistični oko budućnosti EU-a (65 posto) te da i dalje imaju pozitivnu predodžbu Unije (48 posto ispitanika u odgovoru ističe pozitivnu, a samo 16 posto negativnu percepciju).

I na članstvo u Europskoj uniji gleda se pozitivno. Sedam od deset ispitanika (70 posto) ističe kako je njihova zemlja imala koristi od Europske unije i to je brojka koja je stabilna već nekoliko godina. Općenito, u Europskoj uniji četiri su glavna razloga zašto se članstvo smatra korisnim: povećanje suradnje među državama članicama (36 posto), održavanje mira i jačanje sigurnosti (32 posto), doprinos EU-a gospodarskom rastu (28 posto) te stvaranje novih mogućnosti za rad (24 posto).

U Hrvatskoj je potpora Uniji iznad europskog prosjeka. Čak 56 posto građana ima ukupno pozitivnu predodžbu, a samo 10 posto negativnu. Najizraženiji pozitivni stav (62 posto) ima dobna skupina od 25 do 39 godina. I po pitanju prepoznavanja koristi od članstva, građani u Hrvatskoj su značajno iznad europskog prosjeka.

Njih 85 posto smatra da je članstvo korisno, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51 posto), poboljšanja standarda života (33 posto), gospodarskog rasta te mira i sigurnosti (po 31 posto). Na početku ovog desetog saziva, povjerenje u europsku parlamentarnu demokraciju je izrazito visoko: 42 posto građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta što je najveći dosad zabilježeni omjer za ovaj indikator.

U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu Parlamenta ima 49 posto ispitanika, najviše njih u dobnoj skupini od 25 - 39 godina. Na europskim izborima u lipnju odaziv birača EU-a bio je 50,74 posto, što je najviše u posljednjih 30 godina te slično izlaznosti 2019. godine.

U odnosu na te izbore, povećan je odaziv u 16 od 27 država članica. Da se njihov glas u Uniji čuje smatra 56 posto ispitanika, što je porast od 8 postotnih bodova u odnosu na veljaču / ožujak 2024. Hrvatska nije slijedila europski trend te je s 21,35 posto bila na samom začelju kada je riječ o odazivu birača.

Kao glavni razlog za neizlazak na birališta ispitanici u Hrvatskoj navode nezainteresiranost za politiku (30 posto), činjenicu da inače rijetko glasaju te uvjerenje da glasanje ništa ne mijenja (po 19 posto). No analiza Eurobarometra upućuje na to da za brojne građane u EU-u glasanje na europskim izborima postaje navika.

Na pitanje zašto glasaju, njih 46 posto je odgovorilo da to uvijek čine, 42 posto da je to njihova građanska dužnost, dok je 20 posto ispitanika reklo kako žele dati potporu političkoj stranci koja im je bliska.

Birači u EU-u su odluku za koga će glasati uglavnom temeljili na tome koliko su stranački programi bliski njihovim idejama i vrijednostima. Stranački prijedlozi o europskim temama bili su najčešći razlozi odabira određene liste za 47 posto birača (+4 p.p. u odnosu na 2019.).