Uz to će plaćanje novca za skraćeno radno vrijeme biti produženo na maksimalno 24 mjeseca umjesto dosadašnjih 18 mjeseci, prenosi Deutsche Welle.

Brojna njemačka poduzeća već su iskoristila mogućnost smanjenja radnog vremena. Kod proizvođača automobila Daimlera više od trećine zaposlenika radi skraćeno radno vrijeme, u kemijskom koncernu BASF-u pogođeno je 4.000 ljudi, od lipnja će im se pridružiti još 3.000. Tvrtka Heidelberger Druck radi samo još jedanaest dana u mjesecu.

Tim instrumentom se poduzeća koriste kad ne dobivaju dovoljno poslovnih naloga, a ipak ne žele otpustiti svoje stručno osoblje. Zaposlenicima tada smanje radno vrijeme i plaću. Poduzeće plaća samo onoliko koliko zaposlenik stvarno radi. Ali, poslodavac ipak uplaćuje socijalna davanja za punu plaću.

No, budući da brojni zaposlenici ne mogu izaći na kraj s polovicom uobičajene plaće ili još manje, Agencija za zapošljavanje plaća dodatak. Zaposlenici bez djece tako mogu računati sa 60 posto uobičajene neto plaće. Oni koji imaju djecu dobiju 67 posto neto plaće.

Savezna je vlada zbog krize nastojala poduzećima učiniti privlačnim korištenje skraćenog radnog vremena. Vrijeme dopuštenog korištenja produženo je na 18 mjeseci, a sad će biti produženo na 24 mjeseca. Osim toga poslodavci će biti rasterećeni tako što će država potpuno preuzeti socijalna davanja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te osiguranje za njegu u starosti i za slučaj nezaposlenosti) od sedmog mjeseca na dalje. A to je više od 20 posto bruto plaće. Prema procjenama Savezne agencije za rad u travnju je u Njemačkoj skraćeno radno vrijeme radilo milijun i 400 tisuća ljudi. A to savezni proračun košta oko sedam milijarda eura na godinu.