Naime, Trgovački sud u Zagrebu rješenjem od 6. srpnja potvrdio je nagodbu koju su prihvatili vjerovnici u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom na ročištu 4. srpnja, te odredio da će nadzor nad ispunjenjem i provedbom nagodbe provoditi sud, izvanredni povjerenik i privremeno vjerovničko vijeće.

U rješenju tog suda također se navodi kako "postupak izvanredne uprave završava provedbom nagodbe te kako nagodba ima pravni učinak od dana donošenja rješenja o potvrdi nagodbe prema svim vjerovnicima pa i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihove osporene tražbine se naknadno utvrde".

Na to rješenje suda bila je dopuštena žalba u roku od osam dana od dana primitka rješenja, o kojoj je odlučuje Visoki trgovački sud.

Ukupne tražbine vjerovnika s pravom glasa iznosile su 33,76 milijardi kuna, za nagodbu su glasovali vjerovnici s tražbinama u iznosu od 27,08 milijardi kuna ili 80,2 posto vjerovnika s pravom glasa, dok su protiv bili vjerovnici s tražbinama u iznosu 4,7 milijardi kuna.

Visoki trgovački sud odbio je ili odbacio 87 žalbi, a 2 su vjerovnika odustala od žalbe, navodi se u danas objavljenom sudskom rješenju, kojim je razvašten bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić, koji bi se nakon odluke britanskog suda uskoro trebao biti izručen hrvatskom pravosuđu. Naime protiv njega je Državno odvjetništvo pokrenulo dvije istrage u kojima se sumnjiči za štetu od 1,6 milijardi kuna., nakon pokretanja istrage Todorić je pobjegao u London.

Inače, Vlada je u srijedu prihvatila izvješće o primjeni zakona o postupku izvanredne uprave u Agrokoru, a ministar gospodarstva Darko Horvat tom je prigodom istaknuo kako je završilo financijsko restrukturiranje i izvanredna je uprava napravila sve potrebite radnje i dobre podloge da krene sveukupno restrukturiranje primjenom nagodbe.

Nakon odluke o pravomoćnosti nagodbe kreće proces njezine implementacije, s planiranim trajanjem od oko tri do četiri mjeseca.

Implementacijom vjerovničke nagodbe završava proces izvanredne uprave koji je započeo 10. travnja 2017., kada je Agrokor preuzeo Ante Ramljak, koji je kasnije dao ostavku zbog zamjerki na previsoke troškove savjetnika u posrnulom koncernu. Štafetu je preuzeo Peruško te njegova zamjenica Irena Weber, a novim vlasnicima predat će je ove jeseni.

Cijeli posao implementacije dogovora iz nagodbe je iznimno kompleksan i ima više od 70.000 koraka koje treba provesti, kažu nam iz koncerna, uz opasku kako će taj broj zasigurno narasti kada implementacija jednom i operativno krene.

Pred novim vlasnicima je posao vođenja goleme kompanije. Ono što je važno naglasiti i što najviše zanima više od 50.000 ljudi koji svoj kruh zarađuju u koncernu to je da otkaza neće biti. Agrokor, posebice maloprodaja, stalno traži i zapošljava nove ljude. Novi vlasnici isto tako vjerojatno neće prekrižiti postojeće uprave svih ključnih poduzeća.

No koncern možda više neće voditi Peruško i Weber, već će ih se zamijeniti svježim licima. Maksim Poletajev, donedavni potpredsjednik Sberbanka, a sada posebni savjetnik te banke za Agrokor, ranije je rekao jkako se još ne razmišlja o novoj upravi. Ali rekao je da ključno što prije presložiti Agrokorovu maloprodaju (Konzum, Mercator i Tisak) kako bi ona mogla odgovoriti na pritiske sve jače strane konkurencije u zemlji i regiji. Prvi veliki izazov s kojim će se susreti Agrokor je refinanciranje roll-up kredita od milijardu eura. Svjež novac u obliku novog kredita vjerojatno će dati ruske banke i američki fondovi koji su nagodbom preuzeli Agrokor.

Novi vlasnici Agrokora pretežito su financijske institucije - banke i investicijski fondovi. Njihov temeljni biznis je kreditiranje i ulaganje u projekte koje gotovo nikad oni ne vode sami. Ruski Sberbank sasvim sigurno se neće baviti uzgojem svinja, teladi i poljoprivredom ili proizvodnjom sladoleda. U idućih nekoliko godina, kad Agrokor opet stane na svoje noge, sasvim je sigurno da će biti prodan i to pod novim imenom, koje je u utorak najavio Peruško.

Zadnje otvoreno pitanje tada će biti hoće li se naći kupac koji će preuzeti sve tvrtke odjednom ili će se Agrokor prodavati 'komadno'. To naravno ovisi opet o vjerovnicima, njihovim dogovorima i procjenama što se isplati bolje.

Naime, prve trzavice među novim vlasnicima mogle bi nastati baš po pitanju 'komadanja' Agrokora jer će uvijek postojati oni koji će smatrati da je bolje prodavati kompaniju po kompaniju, dok će biti i onih koji bi prodavali sve odjednom. To je na kraju krajeva posvađalo i bivšeg povjerenika Antu Ramljaka i Sberbank.

'Znate, naše prvo nerazumijevanje s gospodinom Ramljakom i njegovom upravom bilo je upravo oko toga prodati ili ne prodati. Kolege su htjele sve zapakirati i prodati po niskim cijenama. No u tom slučaju povrat vjerovnicima bio bi izrazito mali, i tu bi četiri strane izgubile pokretač ekonomskog rasta Hrvatske', rekao je ranije Poletajev.