Kako je izvijestila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, program potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva u 2022. godini, za koji je osigurano tri milijuna kuna, podrazumijeva pružanje pomoći jedinicama područne samouprave, kao i objedinjavanje javnih sredstava u tom cilju. Intenzitet potpore kreće se od 30 do 100 posto, što ovisi od vrste mjere i razvijenosti pojedine jedinice područne samouprave, a maksimalna potpora po pojedinoj županiji doseže 500 tisuća kuna.

Program se odnosi na mjere uzgoja i kupovine uzgojno valjanih rasplodnih junica, kao i na troškove sakupljanja i prijevoza mlijeka od primarnih proizvođača do mjesta preuzimanja od strane vozila prerađivača mlijeka, naročito u udaljenim i slabije razvijenim područjima, s preostalim manjim mliječnim gospodarstvima, kojima prijeti gašenje, a koje se ne želi izgubiti, istaknula je ministrica. Za program potpore proizvođačima sjemenskog kukuruza zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu osigurano je 7,5 milijuna kuna, a maksimalna pojedinačna potpora iznosi 35 tisuća eura.

Vučković je navela da se u ovoj godini očekivao najveći pad u proizvodnji sjemenskog kukuruza, a razloga za to je više, kao što su agroklimatski uvjeti, rast cijena merkantilne robe, kao i već apostrofirani poremećaji do kojih je došlo zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Nadalje, tu su i problemi s pronalaskom odgovarajuće radne snage, kao i drastična poskupljenja inputa u proizvodnji.

'Proizvođači sjemenskog kukuruza su nas upozorili na te činjenice, očekujući proizvodnju na nedostatnih 850 hektara u rano proljeće ove godine. Zajedno smo izradili program, koji je odobren od strane Europske komisije, a dijelom i zbog njega, očekivana proizvodnja je ipak veća, pa je na umjesto 850, sjemenski kukuruz zasađen na 1193 hektara', istaknula je Vučković. Rekla je i da je Hrvatska u svijetu poznata po kvaliteti proizvedenog sjemena, u tome ima dugu tradiciju, a osobito kada je riječ o proizvodnji sjemenskog kukuruza.