Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji za cilj ima ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
Prema zakonskom prijedlogu, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganja koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Također, iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu izbrisat će se odredbe o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom, kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Zakon će omogućiti efikasniju i bržu provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, ustvrdila je Vučković.
Navela kako su jedinice lokalne samouprave, prema prijedlogu zakona, dužne u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona izraditi program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na taj program raspisati javni natječaj za slobodno poljoprivredno zemljište i ono koje se koristi bez valjane pravne osnove.
vezane vijesti
Cilj je sve raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a ukoliko to jedinice lokalne samouprave ne učine, Ministarstvo poljoprivrede će preuzeti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i sredstva od tog raspolaganja, pojasnila je ministrica.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, među ostalim, predlaže se i elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime bi se stvorili preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici, dodan je kriterij graničnog zemljišta, a ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.
Radi bolje kontrole postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kako je navela Vučković, u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju dodaju se kao članovi po jedan predstavnik županije i Ministarstva poljoprivrede.
Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta za zakup ne utvrđuje se programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem već ju određuje jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti.
U odnosu na kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, a veći broj bodova mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju dodanu vrijednost te time razvoj ruralnih prostora (bave se stočarskom proizvodnjom i poljoprivrednom proizvodnjom - trajnim nasadima i dr.), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dr.
Vučković je navela i kako prednost pri prodaji poljoprivrednog zemljišta imaju dosadašnji posjednici i vlasnici zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje u svrhu okrupnjavanja te ponuditelj koji prihvati najveću cijenu postignutu u natječaju za to zemljište.
Za uspostavu i razvoj programskog rješenja za prijavu na natječaj za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta (eZakup) u državnom proračunu osiguran je iznos od 1,04 milijuna kuna s PDV-om.
U sabor upućen i prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida
Vlada je u Sabor uputila i prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida kojim se, kako je kazala Vučković, prenose odredbe EU direktive o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida te se zakon prilagođava strategiji "Od polja do stola", Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. i Europskom zelenom planu.
"Glavni cilj zakona je postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na zdravlje ljudi i životinja te zaštita okoliša i očuvanja biološke raznolikosti", istaknula je ministrica.
Zakonom se također propisuje donošenje Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida kojim se utvrđuju kvantitativne pretpostavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi za njihovo provođenje radi smanjenja rizika i učinaka pesticida na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost te potiče razvoj i uvođenje integrirane zaštite bilja i alternativnih postupaka ili tehnika zaštite bilja koje smanjuju ovisnost o pesticidima.
Kako bi se olakšalo domaćinstvima koja čine starije i nemoćne osobe koje nisu u mogućnosti pohađati izobrazbu propisana je mogućnost da za njih tretiranje provodi druga osoba - član obitelji ili susjed koji ispunjava sve uvjete, kazala je.
Za punu primjenu odredbi Zakona i uvođenje u sustav elektroničke poljoprivredne iskaznice (ePI) neophodno je izvršiti prilagodbu (sustavnu nadogradnju) Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a) koja je u tijeku.
Za provođenje Zakona osigurana su financijska sredstva u okvirima limita državnog proračuna za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. unutar razdjela Ministarstva poljoprivrede te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
