Do kraja travnja ove godine 57 tvrtki u većinskom državnom vlasništvu trebalo je ustrojiti posebnu jedinicu, svojevrsni kompanijski Uskok koji prati usklađenost poslovanja s pravnom regulativom, procjenjuju rizike u poslovanju, vode računa o dobroj poslovnoj praksi, ali i sprječavaju sukob interesa te prijavljuju korupciju
Tako je još sredinom listopada, Odlukom o uvođenju funkcije usklađenosti, naložila Vlada i dala je državnim tvrtkama šest mjeseci da ustroje posebnu jedinicu ili zaduže jednu osobu za taj posao, piše Novi list.
Plan je bio da posebne jedinice ili za to zadužene osobe unaprijed uoče posao koji nije u skladu s propisima i da tako u svojoj kompaniji spriječe gubitke. No, godinu dana nakon donošenja te odluke, dakle sredinom listopada ove godine, čak njih 11 nije dostavilo izvješće o tome da su uveli funkciju praćenja usklađenosti poslovanja. Proizlazi to iz odgovora koje je poslalo Ministarstvo državne imovine i prostornog uređenja na upit kako se provodi Vladina odluka i kakvi su njezini efekti na poslovanje državnih kompanija.
Odluka se, pojašnjava Ministarstvo, odnosila na 38 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i to one koje su u većinskom državnom vlasništvu, te 19 tvrtki u kojima većinski portfelj ima Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).
'Od ukupno 38 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, njih 32 su uvele funkciju praćenja usklađenosti poslovanja, dok njih 6 nije dostavilo izvještaj o uvođenju iste (DAB, HŽ Cargo d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Imunološki zavod d.d., Plovput d.o.o., Zračna luka Pula d.o.o.). Iz portfelja CERP-a funkciju praćenja usklađenosti poslovanja uvelo je 14 trgovačkih društava, dok se pet društava (Jadroplov d.d., Konoplja d.d., Lipovica d.o.o., Pleter usluge d.o.o., Veletržnica Opuzen d.o.o.) još uvijek nije očitovalo', odgovorili su iz Ministarstva državne imovine i prostornog uređenja.
Dakle, Vlada je u listopadu prošle godine kako bi ojačala poslovanje državnih tvrtki odlučila uvesti posebne jedinice ili zaposliti po jednu osobu koja će pratiti drži li se tvrtka svih propisa, postoji li sumnja u sukob interesa ili korupciju, ali gotovo svaka peta tvrtka kojima je ta ista Vlada većinski vlasnik, i koje u brojnim slučajevima ovise i o državnoj financijskoj pomoći, godinu dana nakon te odluke, i šest mjeseci nakon što je istekao rok u kojem su je trebali provesti, nisu izvijestili svojeg vlasnika da su to učinili.
Iz Ministarstva pojašnjavaju i da je u većini tvrtki »za obavljanje funkcije usklađenosti imenovana jedna osoba na tu funkciju, dok su se u nekim slučajevima osnivale posebne službe, timovi, odjeli ili povjerenstva«. Dodaju i da provođenje ove odluke »uglavnom, nije značilo i nova zapošljavanja, jer se obično imenovala osoba ili tim u okviru postojećih kapaciteta«.
Novi list pitao je Ministarstvo i je li uvođenje funkcije praćenja usklađenosti poslovanja već polučilo određene učinke, tamo gdje je Vladina odluka provedena, i znači li to manje sukoba interesa i korupcije u državnim tvrtkama, ali iz Ministarstava odgovaraju da je rok za uvođenje funkcije usklađenosti bio 26. travnja 2020. godine, pa efekti uvođenja iste još nisu mjerljivi.
– Navedeno treba promatrati kao proces koji bi trebao rezultirati ovladavanju nad rizikom (ne)usklađenosti, rizikom od nastanka značajnog financijskog gubitka, jačanju korporativne kulture i ugleda društva, zaštiti od nezakonitog poslovanja, prevenciji sukoba interesa, smanjenju koruptivnih i drugih rizika koje društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima, pojašnjavaju iz Ministarstva. Dodaju i da je uvođenje navedene funkcije u skladu sa smjernicama OECD-a o upravljanju trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države (Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises) te Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2019. – 2020.
Jedan od snažnijih argumenta za uvođenje ove funkcije bili su podaci o tome što je u velikim korporacijama značilo praćenje usklađenosti poslovanja s internim i općim propisima. Tako brojna izvješća tvrde da se profit tvrtke povećava i do 20 posto, troškovi rada smanjuju više od deset posto, a vlasnici ostvaruju 5,8 posto veću dobit na osnovi vlasništva. Hoće li se to događati u državnim kompanijama, zasad se ne može predvidjeti, a potpuno je neizvjesno kako će ti ljudi pratiti i otkrivati i potencijalni sukob interesa i koruptivne poslove i o tome izvještavati upravu i Nadzorni odbor tvrtke, koje ih postavljaju na te poslove, piše Novi list.
