Zbog najave da će se od 1. listopada dvostruko više penalizirati svaka godina prijevremenog odlaska u penziju – 0,34 umjesto 0,15 posto umanjenja po mjesecu – proteklih je mjeseci nastao pravi stampedo predaja zahtjeva za penzioniranjem. Procjenjuje se da je zahtjeve dalo dvostruko više ljudi nego što bi ih bilo da Vlada nije odlučno najavljivala uvođenje radikalno većih 'kazni'.

'Umjesto desetak tisuća, što je do sada bio uobičajen broj prijevremenih umirovljenja u jednoj godini, ove će godine u prijevremenu mirovinu otići oko 25 tisuća radnika. Šteta je već načinjena i nju ne može popraviti Vladina objava da njezine izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju ipak neće ići u hitnu saborsku proceduru kao ni naznake da će možda posve odustati od povećane penalizacije prijevremenog umirovljenja', kazao je za Novi list Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).

Masovan odlazak u prijevremenu penziju započeo je još u prvoj polovini ove godine, kada je prijevremenim umirovljenicima postalo gotovo deset tisuća ljudi, što je 75 posto više nego u istom razdoblju lani. Ovom crnom plimnom valu, osim Vladinih najava izmjena zakona, pridonijeli su i poslodavci koji su se prijevremenim umirovljenjima rješavali viška zaposlenih.

Iako će možda na koncu povući svoju ishitrenu odluku o drastičnom kažnjavanju prijevremenog penzioniranja, Vlada će na savjesti imati sve one radnike i radnice koji su, bojeći se pogoršanja uvjeta od 1. listopada, predali zahtjeve za prijevremenim umirovljenjem do 30. rujna i koji se neće moći predomisliti jer se ne mogu vratiti na posao. Naime, uz zahtjev za prijevremenim umirovljenjem mora se priložiti potvrda o prekidu radnog odnosa.

Osim nemjerljive štete za živote građana koji su silom istjerani iz svijeta rada te osuđeni na život s malim mirovinskim primanjima, Vladi na dušu idu i gubici što će ih neminovno pretrpjeti mirovinski fond, a onda i državni proračun koji će ne samo izgubiti sredstva od poreza na plaće, nego će se iz njega morati izdvajati sve više dodatnih sredstava kako bi se osigurala isplata mirovina, piše Novi list.

Da će se gubici i to samo u mirovinskom fondu mjeriti u milijardama, pokazuje slijedeća računica: radnik s prosječnom bruto plaćom od 7.600 kuna godišnje uplati oko 18 tisuća kuna mirovinskih doprinosa. Ako pretpostavimo da će u prijevremenu mirovinu zbog Vladinih najava strože penalizacije otići petnaest tisuća više ljudi nego što bi to inače učinilo, to znači da će mirovinski fondovi godišnje gubiti više od 270 milijuna kuna, koliko bi ukupno bili doprinosi ovih ljudi da su nastavili raditi.

Ako se računa da bi ovih 15 tisuća građana ostalo raditi prosječno još tri godine, svota gubitka u mirovinskom fondu za te tri godine penje se na 800 milijuna kuna. Istodobno, trogodišnja isplata mirovina za tih 15 tisuća ljudi stajat će ukupno oko 1,2 milijarde kuna. Račun se temelji na prosječnoj mirovini od 2.165 kuna mjesečno, što godišnje iznosi blizu 26 tisuća kuna za jednog umirovljenika.

U zbroju, zbog 15 tisuća prijevremenih mirovina, država će izgubiti dvije milijarde kuna, piše Novi list.