U tekstu Bloomberga objavljenog ovoga tjedna navode se podaci HUB-a da banke podnose cijeli trošak konverzije, procijenjen na 7,6 milijardi kuna, nastao nakon što je prošlogodišnjim izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju bankama naložena konverzija kredita vezanih uz švicarski franak u kredite vezane uz euro po tečaju franka nižem od onog po kojem su krediti odobravani.

Zbog toga je, podsjeća se, 16. rujna ove godine UniCredit, u čijem je vlasništvu najveća hrvatska banka, Zagrebačka banka, podnijela zahtjev za pokretanje arbitraže Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu. Rasprava o ovoj temi, ocjenjuju u Bloombergu, biti će prvi test za buduću vladu, a Adrović kaže da će nova vlada možda i postići kompromis s bankama, ali da za to ponestaje vremena.

'Nemamo puno vremena na raspolaganju. Situacija će se promijeniti nakon što još tri, četiri ili pet banaka započne postupak arbitraže, a znamo da je nekoliko banaka već spremno na to', izjavio je Adrović, no nije precizirao koje se to banke također pripremaju za tužbe.

Adrović je zakonsko rješenje za konverziju nazvao 'radikalnim' te je kazao kako je Hrvatska taj zakon, za razliku od ostalih članica EU, donijela bez konzultacija s Europskom središnjom bankom ili Europskom komisijom.

U tekstu se podsjeća da su različite korake za olakšavanje pozicije dužnika u 'švicarcima' poduzele i Mađarska, Poljska, Rumunjska i druge europske zemlje, kao i da se u slučaju Hrvatske uključila i Europska komisija, ustvrdivši da se način na koji je konverzija provedena protivi pravnim normama Europske unije.

Navodi se i ranija izjava ministra financija Zdravka Marića kako se pokušava postići dogovor s bankama, ali i izjava vođe Mosta Bože Petrova da je jedna od tema u razgovorima oko sastava nove vlade s HDZ-om i mogućnost uvođenja poreza na aktivu banaka.

'Razmijenili smo informacije s vladom, ali ne bih rekao da su pregovori već započeli', rekao je Adrović za Bloomberg, dodajući da bi, uvede li im se porez na aktivu, banke u stranom vlasništvu hipotetski mogle 'potražiti zaštitu svojih investicija u Hrvatskoj te pripojiti svoje hrvatske podružnice matičnim bankama u inozemstvu, ostavljajući u Hrvatskoj samo maloprodajnu mrežu bez imovine'.