Vlada bi na sjednici u četvrtak, u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo, trebala prihvatiti nacrt prijedloga o potvrđivanju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Republikom Kosovom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) te odobriti kreditno zaduženje HŽ Infrastrukturi kod domaćih banaka uz državno jamstvo
Nacrtom prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Republike Kosova o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu predlaže se potvrđivanje spomenutog ugovora koji je potpisan u Zagrebu, 6. ožujka ove godine.
Ugovorom se, između ostalog, hrvatskim građevinskim i ostalim kompanijama omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Republici Kosovo, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Isto tako, hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz između dvije države omogućit će se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.
Nacrtom prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora između hrvatske Vlade i vlade UAE o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotkapredlaže sepotvrđivanje tog ugovora, koji je potpisan u Zagrebu, 13. srpnja ove godine.
Ugovorom se uređuje način izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti, a hrvatskim građevinskim i sličnim društvima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u UAE ako ti radovi traju kraće od šest mjeseci. Nadalje, hrvatskim društvima koja obavljaju međunarodni prijevoz robe između Hrvatske i UAE Isto tako omogućit će se plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Hrvatskoj.
Kako se ističe iz Vlade, ugovori će biti poticaj stranim ulaganjima u Hrvatsku, međusobnoj razmjeni dobara i usluga te će stoga utjecati na povećanje ukupne gospodarske aktivnosti između Hrvatske i tih država.
Pred članovima Vlade naći će se i prijedlog odluke o davanju suglasnosti društvu HŽ Infrastruktura za kreditno zaduženje kod Zagrebačke banke, Privredne banke, Erste&Steiermärkische banke, Splitske banke, Hrvatske poštanske banke te Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za financiranje investicija namijenjenih osuvremenjivanju i izgradnji željezničke infrastrukture, kao i o davanju državnog jamstva u korist spomenutih banaka.
Tim odlukama osigurala bi se financijska sredstva za financiranje osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture HŽ Infrastrukture. Rok i način otplate kredita je 10 godina, uz 3 godine počeka i 7 godina otplate, u jednakim polugodišnjim anuitetima; kamatna stopa iznosi 2,92 posto godišnje; kamata se obračunava šestomjesečno, uz aranžersku naknadu od 0,20 posto i efektivnu godišnju kamatnu stopu od 3,04 posto. Riječ je o sredstvima od oko 35 milijuna kuna godišnje.
Tim zaduženjem predviđeno je financiranje investicijskih programa Modernizacija i obnova dionica, Modernizacija i obnova dionica signalno–sigurnosnih uređaja, Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija, Rekonstrukcija kolodvora, Sanacija usjeka, Obnova nosivih konstrukcija kontaktne mreže, Zamjena sustava grijanja skretnica i ugradnja električnih grijača, Zamjena mostova, Izgradnja novih propusta, Zamjena skretnica, te ostali manji investicijski projekti.
Također, Vlada bi trebala prihvatiti prijedlog zaključka o prihvaćanju nacrta protokola o suradnji na realizaciji projekta "Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača – Crodux plina izravnim priključenjem RNB na plinski transportni sustav Hrvatske, na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica – Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom RNB-a. Ujedno, Vlada bi trebala donijeti i odluku o usvajanju jamstvenog programa Poljoprivrednici.