Premda se u izvješću izričito ne navode razlozi zaostajanja u oporavku, jasno je da je ono proizvod loše gospodarske politike Vlade u Zagrebu, odnosno prije svega njezinom nesuočavanju s problemom ogromne javne potrošnje.

U izvješću se navodi da je nepopunjenost uredskih prostora na niskoj razini od sedam posto, a očekuje se rast nepopunjenosti na osam posto u drugoj polovici ove godine. Prosječna cijena najma smanjena je za 10 posto, pa je sada prosječna cijena za A klase ureda po kvadratu 13,5 eura ako su u pitanju uredi veće površine i s dugoročnim ugovaranjem najma. U Zagrebu je nešto preko 660 tisuća kvadrata uredskih prostora, a u prvoj polovici ove godine završeno samo 3.600 novih kvadrata, što je samo četvrtina novih uredskih kvadrata iz prve polovice prošle godine, kada ih je završeno 12 tisuća.

U prvoj polovici ove godine zabilježena je nešto veća potražnja za uredskim prostorima nego u prvoj polovici prošle godine, što se objašnjava snižavanjem cijene najma. Uglavnom se poslovni prostori traže u centru ili na pogodnijim lokacijama, a poslovne prostore traže financijske institucije, IT tvrtke, privatne zdravstvene tvrtke te odvjetničke i javnobilježničke tvrtke. Ponovno je započeo interes stranih tvrtki za nove poslovne prostore, ali je potražnja minimalna. Najmoprimci traže kratkoročne ugovore te nižu cijenu od ponuđene.

U prvoj polovici ove godine povećana je površina praznih uredskih prostora za čak 30 posto u odnosu na prvu polovicu prošle godine. Smanjenje najma uredskih prostora A klase u drugom kvartalu ove godine u odnosu na drugi kvartal 2009. je 10 posto. Mjesečni najam kvadrata uredskog prostora A i B+ klase na najboljim lokacijama u Zagrebu je od 14,5 do 15 eura, a na manje atraktivnim lokacijama u gradu od 10 do 13 eura. Najmoprimci sve više traže smanjenje cijene, skraćivanje vremena najma te duže početno razdoblje neplaćanja najma.

Očekivanja su da će se u sljedećoj godini na zagrebačkom tržištu završiti čak 42.500 novih kvadrata uredskih prostora. Takva procjena proizlazi iz postojeće gradnje, ali je pitanje hoće li i ti investitori završiti svoje projekte u najavljenim rokovima. Mnogi projekti koji su se najavljivali zadnje dvije godine nisu se ni počeli graditi. Očekuje se da će se iduće godine najam uredskog prostora smanjiti za daljnjih pet posto. I iduće se godine očekuje nastavak trenda iz ove godine da najmoprimci traže jeftinije urede na manje atraktivnim lokacijama ili vrše pritisak na vlasnike uredskih prostora za smanjenje cijene najma.

'Trgovački centri zanimljivi nekretninskim fondovima'

Direktor zagrebačkog ureda CB Richard Ellisa Arn Willems naglašava, pak, da je unatoč krizi hrvatsko tržište nekretnina u prvoj polovici ove godine posvjedočilo velikom broju transakcija vezanih uz ulaganja u nekretnine.

'Najveći udio u tome imala je transakcija po modelu sale-and-leaseback Agrokora za investitora iz SAD-a W. P. Carey, u iznosu od 77 milijuna eura, što je bila najveća nekretninska transakcija u jugoistočnoj Europi ove godine', podsjetio je Willems iskazujući pritom optimistično očekivanje da će, kad se hrvatsko gospodarstvo stabilizira, odnosno kad Hrvatska pristupi Europskoj uniji te se na tržište isporuči više nekretnina, tada uslijediti povećanje likvidnosti na hrvatskom tržištu nekretnina s više institucionalnih transakcija.

'U tijeku je izgradnja velikog broja nekretnina, osobito u sektoru trgovačkih centara od kojih će dosta biti zanimljivo investicijskim fondovima za ulaganje u nekretnine', očekuje direktor CB Richard Ellisa u Hrvatskoj.
'No ni s ulaskom Hrvatske u EU oporavak neće biti brz. Sporadični znakovi oporavka na europskom tržištu uredskih prostora nameću pitanje kada će uslijediti novi razvojni ciklus na tom tržištu', kaže direktor istraživanja i savjetovanja CB Richard Ellisa za Europu, Srednji istok i Aziju Richard Holberton u svojoj studiji 'Novi razvojni ciklus uredskih prostora? Ne još'.

Europa je bez novih značajnijih investicije u uredske prostore, navodi Holbroton, uz pesimistično uvjerenje da će tržište tek 2012. dostići polovicu vrijednosti iz 2008. godine. Banke nisu voljne reaktivirati ranije najavljivane projekte zbog neizvjesnog gospodarskog oporavka, a u Europi samo London pokazuje očite znakove oporavka. U drugim dijelovima Europe izolirani primjeri aktiviranja investicija ne odražavaju nikakav novi zamah na tržištu, nego su isključivo rezultat nekih specifičnih okolnosti, tvrdi Holberton navodeći usto da se cijena najma prvoklasnih uredskih prostora u Europi tek stabilizirala.

O kakvoj se krizi na tržištu uredskih prostora radi, pokazuju i statistički podaci po kojima će Europa u razdoblju 2007. do 2010. dobiti 14,5 milijuna kvadrata novih uredskih prostora, što je manje od 17 milijuna kvadrata u vremenu od 2000. do 2003. i znatno manje od 22 milijuna kvadrata iz vremena od 1989. do 1992. godine. Svi projekti do kraja 2012. već su isplanirani, navodi Holberton ukazujući na to da će izgradnja novih uredskih prostora u trogodišnjem ciklusu do 2012, na primjer, u Milanu, Barceloni i Madridu biti samo 10 posto u odnosu na trogodišnji ciklus prije toga, a u Parizu, Londonu i Berlinu samo četiri posto.