'Veći rast BDP-a i veći dohoci trebali bi povećati osobnu potrošnju u sličnom postotku. S obzirom na to da će se dio povećanih investicija i osobne potrošnje namiriti iz uvoza, očekuje se da bi trgovinski manjak mogao također blago porasti', navodi se u analizi koju HNB iznosi u najnovijem tromjesečnom biltenu.

Vladine mjere za poticanje gospodarskog oporavka i razvoja utvrđuje dva modela (A i B) poticanja kreditne aktivnosti u gospodarstvu uz aktivno sudjelovanje države, HNB-a i poslovnih banaka.

U modelu A država izravno, preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak, sudjeluje u financiranju gospodarskih projekata sa 40 posto ukupnog iznosa kredita, a u modelu B država uspostavom jamstvenog fonda preuzima pokriće dijela rizika.

Na taj bi se način privatnom sektoru tijekom ove godine moglo plasirati oko devet milijardi kuna novih kredita, napominju analitičari središnje banke.

Očekivani utjecaj mjera iz modela A i B na gospodarstvo temeljen je na simulaciji pomoću dinamičkog stohastičkog modela opće ravnoteže Hrvatske, a analitičari objašnjavaju da rezultati simulacije predstavljaju očekivani utjecaj pojeftinjenja izvora financiranja poduzeća i smanjenja stope obvezne pričuve na glavne makroekonomske i financijske veličine u 2010. godini.

Pritom se, dodaju, ne razmatraju dodatni mogući pozitivni učinci mjera koje su usmjerene na podršku kvalitetnim proizvodnim poduzećima, dodatne investicije i moguće ublažavanje problema (ne)likvidnosti u realnom sektoru, a nisu uzeta u obzir ni druga moguća pozitivna ili negativna kretanja u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu tijekom ove godine.

Tako rezultati simulacije čine isključivo očekivani utjecaj mjera u odnosu na situaciju bez mjera, a ne apsolutnu razinu očekivanoga gospodarskog rasta i promjena drugih makroekonomskih varijabli, objašnjava se u analizi.

Prvi rezultat u ocjeni utjecaja mjera, koji je ujedno i osnovni ulazni element u simulaciji modela, odnosi se na očekivano smanjenje vagane kamatne stope na ukupne kredite poduzećima, i to približno za 0,5 postotnih bodova.

Takav rezultat, napominju analitičari, proizlazi iz nekoliko pretpostavki - kamatne stope na pojedine oblike kredita poduzećima u ovoj odgovarat će kamatnim stopama ostvarenim na kraju prošle godine, sva predviđena sredstva iz programa mjera (pet milijardi kuna kredita uz sufinanciranje HBOR-a i četiri milijarde kuna kredita odobrenih uz državna jamstva) bit će iskorištena.

Napominju također kako od ukupno 99 milijardi kuna kredita poduzećima do kraja ove godine dospijeva 56 milijardi, od čega 21 milijarda dugoročnih i 35 milijardi kratkoročnih, te kako će se kreditima iz programa mjera refinancirati dugoročni krediti (ukupno devet milijardi koliko i iznosi program), dok će se preostali krediti refinancirati po tržišnoj kamatnoj stopi s kraja prošle godine.

Kao drugi rezultat analitičari navode kako simulacija upućuje da će očekivano smanjenje vaganih kamatnih stopa od 0,5 postotnih bodova povećati ukupne kredite poduzećima otprilike za 5 posto.

To pokazuje da bi polovina sredstava iz programa mjera trebala povećati nominalni iznos kredita poduzećima (nove kredite), dok bi drugu polovinu poduzeća iskoristila za zamjenu postojećih (skupljih) kredita banaka koji dospijevaju u ovoj godini, navodi se u analizi.