Središnje banke diljem svijeta agresivno su povećale kamatne stope u posljednjih 18 mjeseci u pokušaju da obuzdaju rastuću inflaciju.

Prije pauziranja ciklusa povećanja u rujnu, američka središnja banka podigla je svoju glavnu kamatnu stopu s ciljanog raspona 0,25-0,5 posto u ožujku 2022. na 5,25-5,5 posto u srpnju 2023.

Unatoč pauzi, dužnosnici Feda signalizirali su da će stope biti visoke u dužem periodu nego što su tržišta u početku očekivala ako se inflacija želi održivo vratiti na ciljanih dva posto.

To je ponovio i predsjednik Svjetske banke Ajay Banga, a prošlog tjedna na konferenciji za novinare nakon sastanka MMF-a i Svjetske banke rekao je da će potrajati vrijeme visokih kamatnih stopa, što će zakomplicirati investicijski krajolik za tvrtke i središnje banke diljem svijeta, posebno u svjetlu geopolitičkih napetosti.

Inflacija u SAD-u osjetno je niža nego što je bila na svom vrhuncu u lipnju 2022. od 9,1 posto, ali je s 3,7 posto i dalje bila iznad očekivanja u rujnu.

'Kamatne stope neće se dulje vrijeme ispuhati. Inflacija u SAD-u i dalje je visoka', rekao je za CNBC Greg Guyett, izvršni direktor globalnog bankarstva i tržišta u HSBC-u, na marginama sastanaka MMF-a u Marakešu prošlog tjedna.

Europska središnja banka (ECB) prošlog mjeseca je deseti put uzastopno povećala kamatne stope kako bi onu na novčane depozite podigla na rekordnih četiri posto unatoč znakovima slabljenja gospodarstva eurozone.

Nekoliko guvernera središnjih banaka i članova Upravnog vijeća ECB-a reklo je za CNBC prošli tjedan da, iako povećanje stope u studenom nije vjerojatno, ta mogućnost mora biti otvorena s obzirom na stalne inflatorne pritiske i potencijal za nove šokove.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je da nije novost to da će kamatne stope ostati visoke duže vrijeme, ali da su tržišta i u SAD-u i u Europi spora u ponovnom određivanju cijena kako bi se prilagodila tome.

'Ne možemo očekivati ​​pad stopa prije nego što budemo čvrsto uvjereni da je stopa inflacije na putu dolje u srednjoročnom razdoblju, što se neće dogoditi vrlo brzo', rekao je Vujčić za CNBC u Marakešu.

Inflacija u eurozoni pala je na 4,3 posto u rujnu, što je najniža razina od listopada 2021., a Vujčić očekuje da će se pad nastaviti kao efekt zaoštravanja monetarne politike i stagnirajućeg gospodarstva.

'Međutim u nekom trenutku, kada inflacija dosegne razinu, pretpostavljam negdje blizu 3-3,5 posto, postoji neizvjesnost hoćemo li, s obzirom na snagu tržišta rada i pritiske na plaće, imati daljnju konvergenciju s našim srednjim terminskim ciljem na način na koji je trenutno projektiran', dodao je.

'Ako se to ne dogodi, postoji rizik da ćemo morati učiniti više', ocijenio je Vujčić.

Ovaj oprez ponovio je i guverner Banke Latvije i drugi član Upravnog vijeća ECB-a Mārtiņš Kazāks, rekavši da je sretan zbog toga što će kamatne stope ostati na sadašnjoj razini, ali ne može 'zatvoriti vrata' daljnjem povećanju iz dva razloga.

'Jedan je naravno tržište rada - još uvijek nismo vidjeli vrhunac rasta plaća - ali drugi je naravno geopolitika', rekao je Kazāks.

Dodao je da monetarna politika ulazi u novu fazu ciklusa 'više za duže', što će se vjerojatno nastaviti kako bi se osiguralo da ECB može vratiti inflaciju na dva posto u drugoj polovici 2025.

Guverner Austrijske narodne banke Robert Holzmann sugerira da su rizici za trenutnu putanju inflacije još uvijek povišeni, ukazujući na izbijanje rata između Izraela i Hamasa te druge moguće poremećaje koji bi mogli izazvati rast cijena nafte.