Poduzetnici koji se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora nezadovoljni su Vladinim akcijskim planom kojim se težište s poticanja gradnje vjetroelektrana i solarnih elektrana prebacuje na poticanje proizvodnje električne energije iz biomase, bioplina, kogeneracijskih postrojenja i malih hidroelektrana te smanjuju ukupni poticaji
Zajednica obnovljivih izvora energije HGK u svom priopćenju upozorava na brojne nelogičnosti i netočne podatke iz akcijskog plana (NAP), naglašavajući pritom da Vlada, prilikom pripreme plana, nije prihvatila nijedan njihov stav te da taj plan u suprotnosti sa strategijom energetskog razvoja Hrvatske.
Poduzetnici se protive favoriziranju samo nekih tehnologija što dovodi do potpunog isključenja daljnjeg razvoja projekta vjetrolektrana. Ističu da je to suprotno tehničkim i tržišnim pretpostavkama. 'Tehnički gledano, tehnologije u području biomase i bioplina nisu suprotstavljene tehnologiji sunčevih elektrana ili vjetra te nema razloga bilo koju tehnologiju isključivati', smatraju proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora.
Također, upozoravaju da će obustavljanje radova na projektima vjetroelektrana uzrokovati velike gubitke kod nositelja projekata, uključujući i domaćeg proizvođača (Končar) pobijajući argument ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da se koncentracijom na poticanje gradnje vjetroparkova potiče industrija stranih zemalja, iz kojih potječe većina sklopova i uređaja za vjetroelektrane.
Poduzetnici upozoravaju da tehnologije biomase i bioplina, koje se favoriziraju u novom akcijskom planu, iziskuju veća poticajna sredstva od onih koja se isplaćuju za neintegrirane sunčeve elektrane i znatno veća sredstva od poticaja koji se isplaćuju za energiju vjetra.
'Poticaji isplaćeni za energiju vjetra vrlo su niski, tako da je cijena energije vjetra u Hrvatskoj vrlo blizu tzv. referentne cijene koja predstavlja prosječnu proizvodnu cijenu električne energije i koja se u nedostatku domaćih izvora nabavlja iz uvoza', tvrde proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora.
Kao dodatni argument koji ide u prilog zadržavanju poticaja za vjetrolelektrane navode njihove znatno veće energetske kapacitete u odnosu na bioelektrane i bioplinske elektrane. 'Vjetroelektrane tehnološki donose energetske kapacitete u sustav jer se objekti obično grade za snage od nekoliko desetaka do stotinu megavata. Bioelektrane i bioplinske elektrane zbog ograničenog resursa i isplativosti dobave ograničavaju se na nekoliko megavata uz obavezno korištenje toplinske energije za koju je potrebno pronaći odgovarajući konzum', tvrde poduzetnici.
Također, zamjeraju Vladi to što proizvodnju električne energije za vlastite potrebe integriranim sunčevim elektranama nije vrednovala na odgovarajući način. 'Sredinom 2012., usvojena je regulativa prema kojoj su za instalaciju navedenih sustava potrebne odgovarajuće licence instalatera, potaknula je poduzetnike na dodatno obrazovanje da bi se nakon godine dana usvajanjem NAP-a njihove nove kompetencije obezvrijedile jer na tržištu neće imati posla', ističu u priopćenju, izražavajući zabrinutost hoće li provedba Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije zadovoljiti ciljeve zadane od Europske unije koje je Hrvatska prihvatila kao svoju obavezu.
