Kraj travnja krajnji je rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja i prijave poreza na dobit. U Hrvatskoj se dobit oporezuje po stopama od 12 ili 18 posto, ovisno o ostvarenim prihodima. Prilikom izračuna dobiti poduzetnici mogu koristiti olakšice i oslobođenja i na taj način legalno smanjiti, a u nekim slučajevima i potpuno izbjeći plaćanje poreza
Obveznici poreza na dobit su sva trgovačka društva, ali i dio fizičkih osoba (obrtnici, slobodna zanimanja) koje ulaze u tu kategoriju oporezivanja. Polazišna točka za oporezivanje je razlika između ukupnih prihoda i rashoda u poslovnoj godini.
Primjerice, ako je poduzetnik ostvario prihode u visini od 1,2 milijuna kuna i rashode u visini od milijun kuna, knjigovodstveni rezultat je 200.000 kuna. Da bi se utvrdila porezna osnovica, tako dobiveni rezultat uvećava se za porezno nepriznate rashode, a potom umanjuje za dio neoporezivih prihoda, poreznih olakšica i oslobođenja.
vezane vijesti
Stavke koje podižu poreznu osnovicu su gubici nastali uslijed vrijednosnog usklađivanja materijalne imovine, potraživanja ili vrijednosnih papira, rashodi od rezerviranja, amortizacija iznad propisanih stopa, dio troškova reprezentacije i korištenja osobnim vozilom i sl.
Primjerice, ako je poduzetnik za reprezentaciju potrošio 10.000 kuna, samo polovica te svote (5000 kuna) ulazi u porezno priznate rashode, a drugih 5000 kuna se ne priznaje i za taj iznos se povećava porezna osnovica.
S druge strane, poreznu osnovicu umanjuju stavke poput ostvarenih gubitaka iz prethodnih razdoblja, prihoda po osnovi vrijednosnog usklađivanja imovine, potraživanja i vrijednosnih papira (povećanje vrijednosti, nerealizirana dobit), državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte (od 100 do 150 posto opravdanih troškova), državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu radnika, prihoda od dividendi ili udjela u dobiti i sl.
Primjerice, ako je poduzetnik u prethodnim razdobljima ostvario gubitak od 100.000 kuna, ima pravo umanjiti poreznu osnovicu za isti iznos. U spomenutom primjeru po toj osnovi porezna osnovica se smanjuje za polovicu (s 200.000 kuna na 100.000 kuna). U slučaju većeg gubitka, iznos gubitka raspoređuje se na više razdoblja, a maksimalno na narednih pet godina.
Poreznu osnovicu mogu smanjiti i rezerviranja za očekivane buduće troškove kao što su troškovi započetih sudskih sporova ili troškovi otpremnina pod uvjetom da je već donesen program zbrinjavanja viška radnika.
Kako bi umanjili ili potpuno izbjegli porez na dobit, poduzetnici mogu koristiti i olakšice za realizirane investicije. Prema Zakonu o poticanju ulaganja, ukupna potpora za ulaganje izračunava se kao postotak vrijednosti ulaganja, odnosno utvrđuje se na temelju prihvatljivih troškova ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu ili na temelju prihvatljivih troškova otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem (trošak plaća).
Maksimalni intenziteti potpore, utvrđeni kartom regionalnih potpora, iznose 25 posto, 35 posto ili 45 posto od ukupnih troškova ulaganja, ovisno o tome realizira li projekt ulaganja mali, srednji ili veliki poduzetnik.
Poduzetnik koji koristi poreznu olakšicu temeljem navedenog zakona, uz prijavu poreza na dobit, mora dostaviti presliku potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera utvrđenog prema tom zakonu te godišnje pisano izvješće o izvršenim ulaganjima, korištenju poticajnih mjera, kao i očuvanju predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem.
Posebne poticaje imaju poduzetnici sa sjedištem na potpomognutim područjima (47 jedinica lokalne samouprave i Vukovar). Oni plaćaju 50 posto od propisane stope poreza na dobit.
Jedan od načina izbjegavanja plaćanja poreza na dobit jest i primjena stanjene kapitalizacije (thin capitalization). Trgovačko društvo može biti financirano putem vlasničkog kapitala ili putem zajmovnog kapitala, a najčešće je financirano kombinacijom zajma i vlasničkog kapitala.
Ako je vlasnički kapital malen u odnosu na zajmovni (stanjena kapitalizacija), poduzetnik će platiti manje poreza jer isplatu kamate može odbiti pri izračunu porezne osnovice, ali ne može i dividendu koja se isplaćuje na vlasnički kapital.
Nakon što je utvrđena porezna osnovica obračunava se porez na dobit, i to po jednoj od dvije porezne stope. Poduzetnicima koji su ostvarili prihod iznad tri milijuna kuna na utvrđenu osnovicu obračunava se porez po stopi od 18 posto, dok se poduzetnicima s prihodom ispod navedene granice razrezuje porez po stopi od 12 posto.
U praksi, poduzetnici tijekom godine plaćaju predujmove poreza na temelju rezultata iz prethodne godine, a na temelju godišnje porezne prijave utvrđuje se razlika poreza za plaćanje ili povrat.
