U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju godišnji promet do 300.000 kuna. Umjesto oporezivanja prema rezultatima poslovanja, koje zahtijeva puno papirologije da bi se utvrdio dohodak ili dobit kao osnovica za porez, u slučaju paušalnog obrta porez se utvrđuje u paušalnom iznosu na temelju ostvarenog prometa.

Obrtnici koji se odluče za takav način plaćanja poreza ne trebaju voditi cjelokupno financijsko knjigovodstvo, već samo knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koje su račune izdali te kako su i kada naplaćeni. Riječ je o jednoj tablici u koju upisuju izdane i naplaćene račune.

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svim obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima, osim onima koji se bave trgovinom i ugostiteljstvom. Iznimno, i trgovcima i ugostiteljima dopušteno je paušalno oporezivanje pod uvjetom da u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.

Ovaj oblik oporezivanja najpogodniji je za poduzetnike početnike i uslužne djelatnosti s jednim zaposlenim. Paušalno oporezivanje isplati se i osobama koje obrtničku djelatnost, odnosno domaću radinost ili slobodno zanimanje obavljaju kao drugu djelatnost, uz radni odnos ili mirovinu, jer propisane doprinose mogu plaćati na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka.

Treba naglasiti da paušalno oporezivanje nije dopušteno osobama kojima je slobodno zanimanje osnovna djelatnost. Prema postojećim propisima, slobodnim zanimanjima smatraju se odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, vrhunski sportaši i umjetnici, novinari, prevoditelji i slična zanimanja osoba koje su po osnovi tih djelatnosti upisane u registar poreznih obveznika.

Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje godišnji paušalni dohodak koji predstavlja osnovicu za razrezivanje porezne obveze.

Dohodak se utvrđuje na temelju ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku koji započinje obavljati djelatnost.

Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Ovisno o visini primitaka, određeno je pet poreznih osnovica, a porezna obveza određena je kao razlika između osnovice i porezno priznatih izdataka.

Kod obračuna poreza priznat je izdatak u visini od 85 posto ostvarenih primitaka pa su iznosi poreza u pravilu niži nego kod ostalih kategorija oporezivanja. Na paušalno utvrđenu svotu godišnjeg dohotka utvrđuje se porezna obveza po stopi od 12 posto, uvećano za prirez. Primjerice, obrtnik koji ostvari godišnji promet od 250.000 kuna plaća godišnje 5400 kuna paušalnog poreza (1350 kuna po tromjesečju), plus odgovarajući prirez.

Na temelju knjige prometa obrtnik je dužan izraditi poreznu prijavu (obrazac PO-SD), koju početkom godine (do 15. siječnja) predaje Poreznoj upravi. Na temelju godišnjeg izvješća o paušalnom dohotku u kojem se zbrajaju naplaćeni primici te plaćeni porez i prirez Porezna uprava određuje osnovicu i razrezuje poreznu obvezu za cijelu godinu.

Ako obrtnik ostvari veći li manji promet te uđe u viši ili niži razred oporezivanja, na temelju godišnje prijave utvrđuje se razlika paušalnog poreza za uplatu ili povrat, kao i porezna obveza za narednu godinu.

Paušalno oporezivanje privlačno je i zbog nižih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ukupni mjesečni doprinosi za 2019. paušalistima iznose 1.233,41 kunu. Za usporedbu, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju 2004,29 kuna (obveznici poreza na dohodak), odnosno 3391,87 (obveznici poreza na dobit).

Važno je istaknuti da se i obrtnici koji posluju u sustavu poreza na dohodak ili dobit mogu prebaciti na paušalno oporezivanje ako zadovoljavaju tražene uvjete. Da bi to ostvarili, moraju poslati zahtjev Poreznoj upravi najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine (do 15. siječnja).