Ekonomski analitičari slažu se kako je ministar financija Zdravko Marić napravio dobar posao izdanjem 10-godišnje euroobveznice u vrijednosti od 1,25 milijardi eura s prinosom od 3,2 posto. Međutim, upozoravaju kako bi bilo vrlo opasno to slaviti kao velik uspjeh jer još nismo krenuli s pravim poslom – strukturnim reformama
Marić je planirao izdanje od milijardu eura, ali zbog znatno većeg interesa i povoljnih uvjeta, izdana je obveznica u iznosu od 1,25 milijarde eura. Tim zaduženjem refinancirat će se stari dug, milijarda i pol dolara, koji Hrvatskoj na naplatu dolazi u travnju.
Prinos od 3,2 posto najniži je u povijesti otkako je Hrvatska na međunarodnom tržištu kapitala.
Ekonomist Josip Budimir ističe kako se Marić zadužio u pravo vrijeme iskorištavajući dobre gospodarske trendove i zadnje pozitivne ocjene kreditnih agencija.
'Marić svoj posao odrađuje profesionalno, ali neće moći sam. Potrebna mu je pomoć ostalih ministara kako bismo konačno krenuli s onim o čemu već godinama govorimo, a to su sveobuhvatne reforme. Bez njih nećemo poboljšati performanse domaće ekonomije. Znači, nemamo razloga za slavlje, ali barem smo zaustavili negativne trendove. Kako smo bili krenuli, bilo je pitanje hoćemo li se uopće moći zaduživati bez pomoći Međunarodnog monetarnog fonda', rekao je Budimir za tportal.
I s niskim prinosom od 3,2 posto Hrvatska se i dalje zadužuje skuplje nego njoj usporedive zemlje – Slovenija, Slovačka i Češka, upozorava konzultant Damir Novotny.
'Polako im se približavamo. Prije godinu dana nismo mogli dobiti takve uvjete. Vlada je uspjela staviti pod kontrolu proračunski deficit i tržište je to honoriralo', izjavio je Novotny za tportal.
Josip Tica, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i član SDP-ova savjeta za gospodarstvo, gostujući u ponedjeljak u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, istaknuo je kako Hrvatska i dalje nije u investicijskoj klasi.
'Investitori nisu rekli da idemo u pozitivnom smjeru, nego samo da ostajemo ondje gdje jesmo i da je stvar stabilna. To je bolje nego što je bilo prije, kada su nam predviđali katastrofu', rekao je Tica. Dodao je da je opasno i neozbiljno ovo doživjeti kao uspjeh.
U istoj emisiji ekonomist Velimir Šonje naglasio je kako je Hrvatska od početka krize do kraja 2014. pala 12 posto što se tiče BDP-a.
'Sada svima krasno zvuči kad se kaže da smo baždareni na tri posto rasta, ali to je sve skupa znatno ispod razine iz 2008. Osim toga Hrvatska u Europi ima treći najviši prinos na zaduženja. Ispred nas su samo Grčka i Cipar', upozorio je Šonje.
