Do uvođenja eura ostalo je još manje od dva mjeseca. I dok se građani, uz obvezno dvojno iskazivanje cijena već polako navikavaju na novu valutu, pripreme za praktično uvođenje eura u punom su jeku. Od prvog prosinca moći će kupovati i početne paketiće kovanica eura, a sredinom idućeg mjeseca počinje prilagodba bankomata za isplatu novčanica.
- Za sada sve ide po planu. Novčanice stižu kontinuirano, kujemo naše hrvatske kovanice. Ima dosta posla, ali bit ćemo spremni 1. siječnja, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Na pitanje što će se događati s noći 31. prosinca na 1. siječnja, rekao je kako imaju kombinaciju informatike/automatike i čisto fizičke distribucije keša.
- Bankomati moraju biti spremni isplaćivati gotovinu u eurima, iako ćemo imati kociruklaciju od dva tjedna između kune i eura. Veliki dio bankomata će 1. siječnja isporučivati euro, a neki će do 31. prosinca moći isporučivati kune. To ćemo uskladiti kako bi ljudima bilo najjednostavnije da se opskrbe gotovinom, rekao je istaknuvši kako bi bilo najjednostavnije položiti gotovinu u banke gdje će se ona automatski konvertirati 1. siječnja.
vezane vijesti
Osvrnuo se i na inflaciju.
- Inflacija je uzrokovana potpuno drugim stvarima, a ne uvođenjem eura. Inflacija će nešto porasti nakon uvođenja eura, ali vrlo malo u odnosu na ovu stopu inflacije koju imamo, a koja je prvenstveno uzrokovana poremećajima na tržištu energenata, a djelomično i na tržištu prehrambenih proizvoda. Sam euro, kada ga uvedemo, će vrlo malo doprinijeti stopi inflacije, istaknuo je Vujčić.
Danas je na snagu stupila odluka Europske središnje banke o povećanju ključnih kamatnih stopa.
- U Hrvatskoj najveći dio kredita su gotovinski krediti - gotovo milijun i oni su na praktički svi na fiksnoj kamatnoj stopi. Od stambenih kredita, kojih je nešto preko 200.000, 15 posto su fiksirani, a ostali su varijabilni. Oni koji će osjetiti povećanje kamatnih stopa su oni koji nisu fiksirani, rekao je te objasnio: 1 postotni poen povećanja kamatnih stopa na medijalni kredit, srednji kredit stambeni, povećava otprilike mjesečnu ratu otplate za 5 postotnih poena. Znači, na prosječni medijalni kredit kojem je godišnje otplata 3.600 eura, imamo povećanje otplate za otprilike 180 eura godišnje. To nije nešto zbog čega bi se ljudi trebali uhvatiti za glavu, istaknuo je guverner HNB-a.
Rekao je i kako recesija još nije tu.
- Vidimo usporavanje gospodarske aktivnosti. Naša prognoza rasta za iduću godinu je 1 posto, ali postoje rizici. Najveći rizik je pitanje hoće li biti redukcije energenata ili neće. Ukoliko ne bude redukcije, onda ćemo relativno dobro proći kroz ovu zimu, a ako bi se javila potreba za redukcijom, tada imamo recesiju, zaključio je Vujčić.
Prvi paketi kovanica 1. prosinca
Po svoje prve početne pakete kovanica eura građani će moći u banke, poštu, Finu već od 1. prosinca.
- Gdje će naši građani moći doći do svojih prvih 33 eura kovanica, u vrijednosti od 13 eura i 28 centi, za što će trebati izdvojiti točno 100 kuna, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor HNB-ova.
Gotovinu građani najčešće podižu na bankomatima. Od 15. prosinca počinje njihova prilagodba novoj valuti, pa će u nekom trenutku biti izvan funkcije.
- I u tom trenutku će Hrvatska udruga banaka imati interaktivnu kartu na koji će građani imati mogućnost saznati koji bankomat u kojem trenutku radi i u kojem trenutku mogu dobiti svoju gotovinu, istaknuo je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
No oni koji neće moći do interaktivne karte ne moraju brinuti: novac će moći podići na bankomatu bilo koje druge banke - bez naknade.
- Sa svim bankama dogovoreno je da od 15. prosinca do 15. siječnja ne naplaćuju naknadu za podizanje gotovog novca na bankomatima drugih banaka, rekao je Tihomir Mavriček.
Za isplatu eura većina bankomata bit će spremna 1. siječnja. I to u novčanicama manjih iznosa: od 10 i 20 eura, kako bi prvih dana bilo dovoljno sitnog novca.
Razdoblje plaćanja u dvije valute trajat će kratko.
- Plaćati s kunama moći ćemo do zaključno s 14. siječnjem u kojem mogu primati djelomično u kunama i eurima, vraćati u kunama i eurima, ako neće imati, rekao je Davor Banović, financijski stručnjak.
No je li pametno euro uvoditi u vrijeme velike inflacije?
- Danas imamo primjer zemalja koje su odlučile pričekati s ulaskom u eurozonu, npr. Mađarska, Češka, Poljska. One vode samostalnu monetarnu politiku, snažno dižu kamatne stope, u Mađarskoj je kamatna stopa preko 10% međutim usprkos tome, one nisu uspjele suzbiti inflaciju, rekla je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a.
Na cijene u kunama i eurima navikavamo se još od početka rujna. Sve se budno prati.
- Postoje udruge za zaštitu potrošača, koje kontroliraju potrošače na terenu, mogu se obratiti nadležnom ministarstvu, mogu se obratiti inspekciji, istaknula je Dijana Kladar, odvjetnica.
Inspekcije su dosad bile u gotovo 4000 nadzora, u kojima su utvrdili više od tisuću prekršaja. Kažnjen je samo jedan poslovni subjekt. Ostali su pogreške ispravili pa su prošli bez kazne.
Što se tiče novca na računima, iznosi će se automatski "pretvoriti" u eure. Kao i krediti, o čemu će građani dobiti obavijesti.
