“Ta neka kombinacija motiva će biti ono o čemu treba odlučiti i onda će se objaviti natječaj za dizajn. Sad će se odlučiti o motivima i rasporedu motiva po kovanicama”, rekao je za N1.

“Mislim da je sjajno, da nismo očekivali da bi se pedeset tisuća ljudi moglo javiti na našu anketu. Mi dobivamo dobru reakciju publike po kojoj možemo raditi. To će biti novac svih nas i dobro je da se više ljudi aktivno uključi”, rekao je dodajući da je ideja bila uključiti zainteresiranu javnost što je moguće više iako ovakve stvari inače radi sam HNB.

Na pitanje bi li ovakav postupak mogao pridonijeti većoj podršci uvođenju eura, Vujčić kaže da je dobro što i na ovaj način raste potpora euru. “To je dobar znak, da se ljudi uključuju i razumiju o čemu se radi te da će nakon uvođenja eura potpora još porasti, to nam govori i iskustvo i drugih zemelja.”

“Ako iduće godine zadovoljimo kriterije, ući ćemo 2023.”, kaže o datumu kad bi euro mogao postati i hrvatska valuta. “Mi smo tri godine prije pandemije imali suficit u proračunu. Sada je očito da imamo deficit. Naše su projekcije bile da će se nastaviti suficit. Očito je da je ovo zbog pandemije. Što se tiče javnog duga, ono što je potrebno prema samom kriteriju je, da zemlja mora, ako je javni dug veći od 60 posto, smanjivati dug za jednu dvadesetinu godišnje. Ako radite tako, onda zadovoljavate kriterije. Mi ćemo ga smanjiti i više od toga, tu ne bi smjelo biti problema”, objašnjava.

“Mi imamo da nam je velik dio ekonomije na većoj razini nego 2019.”, govori guverner Narodne banke. “Mi smo sav gubitak radnih mjesta vratili, ostao je samo sektor turizma i prijevoza”, govori o problemima koje je koronakriza uzrokovala hrvatskom gospodarstvu. Vujčić očekuje da bismo se na stanje iz 2019. nominalno mogli vratiti već početkom naredne godine.

Na pitanje o nacionalnom planu oporavka kaže: “On će sigurno dići stopu rasta u odnosu na scenarij bez fonda. Hrvatska će biti prva zemlja koja neće doživjeti onaj pad sredstava iz europskog fonda.”