HNB je sredinom travnja revidirao naviše projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto, s u prosincu lani projiciranih 4,9 posto i to zahvaljujući očekivanjima snažnijeg oporavka domaće potražnje.

"Mislim da sadašnji podaci pokazuju da smo na putu takvog, ako ne i bržeg oporavka tako da bi iduća projekcija mogla samo povećati tu predviđenu stopu rasta BDP-a. Vidimo da su se neki sektori poput građevinarstva, industrije i trgovine oporavili na razini iznad 2019. godine pogotovo u građevinarstvu, a samo oni koji su pod izravnim utjecajem mjera za suzbijanje pandemije i dalje su na znatno nižim razinama nego tada, poput hotelijerstva, ugostiteljstva i prijevoza", rekao je Vujčić.

Dodao je da ti sektori u značajnoj mjeri ovise o turističkoj sezoni koju, kako je rekao "isto tako vidi dosta pozitivno".

"Prvi znakovi govore da bi i turistička sezona mogla biti znatno bolja nego 2020. godine i prognoziramo da će biti na razini od otprilike 70 posto prihoda iz 2019. Ako se to ostvari, mislim da će se ove prognoze o brzom rastu BDP-a o kojima govorim isto tako realizirati", istaknuo je Vujčić u izjavi za novinare.

Ustvrdio je kako za razliku od prošlogodišnjeg susreta guvernera u Rovinju na kojem je vladala atmosfera neizvjesnosti i pesimizma, ovaj zrači posve drukčije, jer su svi guverneri optimistični u pogledu oporavka.

"Izgubljen je relativno mali broj radnih mjesta na vrhuncu krize te se tržište rada vraća svom uobičajenom problemu nedostatka adekvatne radne snage", rekao je Vujčić.

Rast ovisniji o strukturnim reformama nego o monetarnoj i fiskalnoj politici

Održivost oporavka vidi u reformama, a ne u djelovanju fiskalne ili monetarne poluge. Što se tiče inflacije, smatra kako je veći problem od njene visine pojavljivanje inflacijskih očekivanja, što onda zna biti "samoispunjavajuće proročanstvo".

"Nitko ne može biti siguran oko kretanja inflacije zato što su središnje banke tradicionalno loše u pogađanju njenog smjera, a osim toga puno je veće pitanje kako transmisijski mehanizam monetarne politike utječe na inflaciju. Kako u desetak godina ekspanzivna politika nije postigla značajniju inflaciju, pitanje je može li je i spriječiti. Upravo zato je važno proučiti i razumjeti transmisijski mehanizam", poručio je Vujčić. 

Tijekom rasprave guverneri su se složili da pitanje gospodarskog rasta sve manje ovisi o fiskalnoj i monetarnoj politici, a sve više o strukturnim reformama. Osim toga, većina zemalja regije, s izuzetkom Crne Gore, u pravilu je izbjegla najgori scenarij tijekom pandemije, premda iskustva očekivano variraju od zemlje do zemlje.

"Crna Gora se suočila s dubokom recesijom. Centralna banka Crne Gore donijela je devet paketa mjera, među kojima su moratoriji svim bankama i klijentima, prenošenje dobiti banaka iz 2019. i 2020. u kapital kako bi se ojačala kapitaliziranost banaka te smanjenje rezerve bankama za dva posto", izvijestio je guverner Radoje Žugić dodavši kako smatra da su u tome uspjeli i da je danas utvrđeno da su slične probleme imali svi u regiji posebno one države koje dominantno u svojoj strukturi gospodarstva imaju uslužne djelatnosti poput turizma.   

Najbolje je, prema danas iznesenim podacima u regiji prošla Slovenija, koja je već u prvom kvartalu ove godine ostvarila rast u odnosu na isto razdoblje lani. Stoga je guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle optimističan te očekuje daljnje ubrzanje oporavka.

Ovogodišnji susret guvernera i bankara regije ima za cilj unaprijediti suradnju financijskih institucija regije i razmijeniti iskustva u suzbijanju i ublažavanju posljedica financijskih kriza i ukupnog gospodarstva.