HNB očekuje da će u 2021. godini Hrvatska imati snažan oporavak, a i postoji još puno neizvjesnosti i nepoznanica kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom
'Što se tiče cijele godine, očekujemo da će u trećem kvartalu ostvarenja turizma biti bolja od onih što smo u osnovnom scenariju projicirali. U osnovnom smo očekivali pad turističkih prihoda od 70 posto, a s obzirom na ostvarenja, možemo reći da očekujemo u ovom trenutku da će pad biti između 30 i 50 posto ostvarenja u usporedbi s 2019. godinom', rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić gostujući na N1 Televiziji.
Što se turizma tiče, s obzirom na epidemološku situaciju i ono što druge zemlje poduzimaju, smatra Vujčić, od sezone smo dobili maksimum.
Komentirajući mogući rast potrošnje stanovništva, rekao je da na to u velikoj mjeri utječu očekivanja, potrošački optimizam, a on ovisi o situaciji na tržištu rada, o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti i očekivanju dohodaka.
'Ako ljudi osjećaju neizvjesnost, boje se da bi mogli izgubiti posao, ako očekuju ili se boje da bi im se mogle smanjiti plaće, onda će trošiti manje nego u suprotnom slučaju', rekao je Vujčić.
'U ovom trenutku smo u situaciji gdje s obzirom da je završena karantena, u trećem kvartalu se pokazatelji osobne potrošnje poboljšavaju, ali su daleko od razine koju smo imali u 2019.', dodao je.
Kad se govori o padu gospodarstva, pad izvora roba i usluga iznosi 40,6 posto, međutim, robni izvoz pao je za samo 10 posto, čime su i analitičari zadovoljni.
'Hrvatsko gospodarstvo je sada puno snažnije i otpornije nego 2010., 2011. ili 2012., a to je posljedica toga da je Hrvatska 2013. godine ušla u Europsku uniju, nakon čega je snažno počeo rasti robni izvoz i nakon čega se naše gospodarstvo puno snažnije integriralo s gospodarsvom Europske unije. Usluge su zbog socijalne distance i svih mjera koje su vođene puno osjetljivije na ovakvu situaciju s pandemijom', rekao je Vujčić.
Dodao je kako makroekonomsku stabilnost možemo bez problema održavati, da se fiskalni pokazatelji poboljšavaju što se tiče trenda kretanja odnosa javnog duga prema BDP-u.
'HNB osigurava likvidnost, kako kunsku, tako i deviznu, a u isto vrijeme da bi omogućila povoljne uvjete financiranja, povoljne kamatne stope. Tečaj je stabilan, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. Kamatne stope na stambene kredite došle su na 2,5 posto, znači tijekom krize su pale, a što se tiče gotovinskih kredita, i tu su na najnižim granama', rekao je Vujčić.
'Što se tiče davanja kredita, imamo situaciju da su poduzećima banke dale 3,5 milijarde kuna, a sad opada potražnja za kreditima, a postrožuju se uvjeti za davanje kredita, jer raste rizičnost. Što više raste rizičnost, to će uvjeti biti stroži. Pali su gotovinski krediti, a stambeni krediti i dalje rastu i ove godine porasli su oko 9 posto. U novom ciklusu APN-a možemo očekivati ponovno da će se povećati stambeni krediti, dok za gotovinske kredite to ne možemo očekivati', prognozira guverner HNB-a.