Poduzetnici pozivaju Vladu i sindikate na suradnju. Briga svima zajednička - zadržavanje radne snage. Hoće li rasti plaće? Jesu li radnici u poziciji da uvjetuju poslodavcima?
Što će donijeti porezna reforma? Popravlja li se poduzetnička klima? Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednice i voditeljice Zrinke Grancarić odgovore će pokušati dati gosti: Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako poslodavci pozivaju Vladu i sindikate na konstruktivni dijalog.
vezane vijesti
- Mi pozivamo, kao i do sada, na konstruktivan dijalog. Držimo da snažniji rast i prosperitet može nastati samo na konstruktivnom dijalogu sva tri socijalna partnera - Vlade, sindikata i poslodavaca. Ono što mi očekujemo od porezne reforme je ono što smo već nekoliko puta naglašavali - rasterećenje rada. To je jedan od ključnih fokusa našeg djelovanja, poručila je Weber.
Ističe kako im je od iznimne važnosti i pozitivan utjecaj na povećanje plaća i onih zaposlenika sa srednjim i višim primanjima.
- Rasterećenje rada kroz povećanje osobnog odbitka, kroz smanjenje niže stope poreza na dohodak, što bi snažno, pozitivno djelovalo upravo na naše zaposlenike s najnižim primanjima. Međutim, ono što je nama isto od iznimne važnosti je i pozitivan utjecaj na povećanje plaća i onih zaposlenika sa srednjim i višim primanjima. Zašto? Upravo zato što je riječ o najobrazovanijim djelatnicima, znači tu su inženjeri, ICT stručnjaci, liječnici, znači svi oni koji imaju srednja i viša primanja. Pri čemu, valja isto naglasiti da ono što kod nas ulazi u višu stopu poreza na dohodak, što se dakle, deklarira kao više primanje, to je u Njemačkoj prosječna, odnosno minimalna plaća, kaže Weber.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je poručio kako je povećanje svih plaća jedan od ključnih ciljeva najavljene porezne reforme.
- Nitko se ne bi upuštao u poreznu reformu ako se to ne bi vidjelo na svim plaćama i to je jedan od ključnih ciljeva najavljene porezne reforme da se s poreznim rasterećenjem plaća to vidi u netto primitku svih 1,66 milijuna zaposlenih u RH. Međutim, porezna reforma koja je najavljena ove godine i koja bi stupila na snagu s 1. siječnjem 2024. samo je još jedan od kontinuiteta ove Vlade, ove aktualne stope o kojima pričamo - porez na dohodak, Vlada ih je već jedanput smanjila, rekao je Piletić.
Kaže kako je ova Vlada već nekoliko puta povećavala osobni odbitak.
- Ako govorimo o osobnom odbitku, onda smo imali nekoliko puta također intervencije Vlade i zakonodavstva da se taj osobni odbitak poveća, samim time povećaju i plaće svih koji plaću, naravno i primaju. U tom smislu, još jedan kontinuitet ove Vlade. Uz to treba pridodati da i vlade kao poslodavac svih 235 tisuća službenika što državnih, što javnih, također provodi politiku kontinuiteta povećanja plaće u mandatima vlade, rekao je ministar.
Ističe kako je 33% povećana osnovica plaća u državnim i javnim službama.
- Zakon o plaćama ovih dana prolazi mišljenja svih resornih tijela i onda naravno da ide u savjetovanje, sve ćete vidjeti koji je model. Mi želimo otvoriti mogućnost i nagrađivanja kroz zakon o plaćama, ali dopustite samo da još dodam da je 33% povećana osnovica plaća u državnim i javnim službama. Rezultat je to i pregovora sindikalne strane zajedno sa vladom. Nedavno smo potpisali i drugi dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru i kolektivnom ugovoru gdje smo u manje od godinu dana zapravo triput sjeli za stol. Potpisali prvo temeljni kolektivni ugovor gdje smo povećali osnovicu plaće u javnim službama, rekao je Piletić.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako imamo veliki broj ljudi u državnoj i javnim službama koji su izuzetno loše plaćeni.
- Rekao bih da bez obzira na to što se na prvi pogled čini da državni i javni službenici namještenici napreduju, ali zapravo njihova startna pozicija bila vrlo niska i dalje sa svim ovim pomacima koji se događaju, dio ljudi je tek neznatno izmakao minimalnoj plaći. Imamo veliki broj ljudi u državnoj i javnim službama koji su izuzetno loše plaćeni, bez obzira, radilo se primjerice o ljudima koji rade kao zapisničari na sudovima, radilo se o nekim ljudima koji rade u nekim zavodima i sl, cijeli niz ljudi s izuzetno niskim plaćama u zatvorskom sustavu, čuvari u zatvorima, pravosudna policija. To su sve sustavi gdje zapravo uopće, kad se ih raspišu natječaji, nema interesa prijaviti se za takav posao upravo zbog niskih primanja, poručio je Sever.
Kaže kako Vlada sve više preuzima na sebe dio onoga što bi trebao biti posao poslodavaca, a to je isplaćivati plaću.
- Na drugoj strani, kad je riječ o privatnom sektoru, kako gdje? Međutim, sama ova porezna reforma kao takva, opet zapravo pokazuje nešto, a to je da Vlada sve više preuzima na sebe dio onoga što bi trebao biti posao poslodavaca, a to je isplaćivati plaću. Naime, u uvjetima u kojima se na jednoj strani daju vrlo snažne potpore poslodavcima već pri samom zapošljavanju, bilo da je riječ o zapošljavanju mladih ljudi, u jednom je dijelu se u potpunosti oslobađaju poslodavci plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje u nekakvom narednom razdoblju, pola toga doprinosa, jednako tako daju se potpore za zapošljavanje starijih, osoba s invaliditetom itd. Daje se vrlo široki krug onih davanja prema radnicima koja su neoporeziva. Poslodavci bi trebali više, mogli bi više. Ali ono što se i događa to je da upravo dobivaju prostor kroz ta različita neoporeziva davanja, gdje se njima i takva davanja prihvaćaju kao trošak, a na drugoj strani u ime radnika se zbog toga ne uplaćuju doprinosi, primjerice za mirovinsko osiguranje, i to će biti kasnije manje mirovine, ističe Sever.
- Sada, ova reforma dodatno, ako ćemo govoriti opet o ovima s najnižim plaćama, oni će dobiti ili malo ili ništa. Čak i uvjetima ovoga čačkanja po mirovinskom doprinosu, u kojemu zapravo vlast preuzima na sebe uplate dijela doprinosa za one s najnižim primanjima, to samo znači poruka poslodavcima da ne moraju dizati plaće, jer za njih to i dalje radi vlast, pa će radnici na ruke dobiti nešto više, ali im se zapravo neće povećati uplate u mirovinsko, neće se povećavati uplate za zdravstveno, a kasnije ti isti ljudi koji danas vape za nekim eurom i za nekim centom radi toga što nemaju od čega živjeti, kasnije će i te kako teško živjeti, ustvrdio je Sever.
