Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u četvrtak je poručila članovima privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora da u sedam dana 'usuglase vremenski raspored' kako bi osigurali sve što je potrebno da se prijedlog nagodbe što prije izglasa i time okonča državna uprava nad najvećom domaćom kompanijom. Pitali smo Hrvoja Japunčića i Ljubu Jurčića što misle o tome
Time su barem privremeno utišani kuloarski glasovi koji već neko vrijeme šapuću kako se nagodba neće postići do 10. travnja, niti 10. srpnja, kada je krajnji rok za njeno donošenje. Zasad, barem prema nastupima Dalić i premijera Plenkovića, ne izgleda da će doći do produljenja lex Agrokora, a domaći ekonomisti slažu se s tim da je nagodbu potrebno donijeti što prije, no ne nužno prema modelu koji je Ramljak prvotno predstavio.
'Nadam se da će biti predstavljen barem još jedan prijedlog nagodbe', rekao je za tportal analitičar tržišta kapitala Hrvoje Japunčić. On misli da je teško govoriti o rokovima donošenja nagodbe, no dodaje da bi bilo dobro da se ona donese u zakonskom roku kako bi se tvrtke iz sastava Agrokora što bolje pripremilo za novu turističku sezonu koja ima velik utjecaj na čitavo poslovanje.
'Nisam sto posto siguran da će nagodba biti u roku, ali osnovni fokus mi je na tome da će vjerovnicima biti predstavljen i alternativni oblik. U operativnom interesu kompanija je da se nagodba donese što prije', kaže Japunčić.
vezane vijesti
Ekonomist Ljubo Jurčić smatra da će se nagodba donijeti do 10. travnja, ali ne zato što će je vjerovnici rado prihvatiti, već će na to biti prisiljeni:
'Nagodba ovisi o procesima koji se vode iza zatvorenih vrata. Lex Agrokor je postavljen kao prisilni zakon te bi se priča iza zatvorenih vrata mogla svesti na sljedeće: ili prihvatite nagodbu ili idite u sporove koji će trajati godinama i na kraju nećete izvući ništa.'
Jurčić kaže kako Ramljak s time nema ništa jer je koncept postavila Vlada. Njihova je ideja, prema Jurčiću, da se priča s krizom u Agrokoru sada zatvori pa što bude - bit će. 'Nema tu sistematskog pristupa, to je sve prelijevanje iz šupljeg u prazno. Na početku izvanredne uprave govorilo se da se ide na povećanje dobiti. Nije cilj u ekonomiji smanjiti troškove, nego stvarati prihode brže nego što nastaju troškovi', rekao nam je Jurčić.
Zaključno, kaže nam da ga je u cijeloj priči zasmetalo to što spašavanje Agrokora ima elemente šoua koji su se vidjeli kod prezentacije revizijskih izvještaja te uklanjanja Agrokorova loga s vrha Cibonina tornja:
'Agrokor nije loša tvrtka i nije zaslužio da se njegov znak skida kao simbol nečeg zločinačkog. Ako je vlasnik napravio grešku, njega se miče i oduzima mu se imovina, ali skidati brend nije bilo potrebno. To je kontra nacionalnih interesa.'
Svoju viziju nagodbe u petak su dali i mali dioničari Agrokora. Miroslav Jeličić Purko, zamjenik predsjednika udruge, istaknuo je kako je izvanredna uprava Agrokora morala ponuditi barem dva ili tri prijedloga nagodbe kako bi vjerovnici mogli donijeti odluku.
'Naš plan baziran je na pravičnosti, pravdi i podjeli imovine tako da nitko ne bude zakinut. Imovina Agrokora bi ostala u Hrvatskoj i dionicama bi se trgovalo u Hrvatskoj', rekao je Purko. Naglasak se stavlja na Konzum. Dobavljači bi naime dug konvertirali u vlasničku glavnicu, umjesto otpisa 70 posto potraživanja, i tako bi postali vlasnici 25 posto Konzuma.
'Pravedno je da financijaši restrukturiraju Agrokor, a dobavljači Konzum', kazao je Purko, uz opasku da treba restrukturirati samo tvrtke koje nisu dobre.
