Prema njegovim riječima najveći problem mirovinskog sustava je sukob triju generacija.

'Sadašnjih umirovljenika koji žele veće mirovine, koje možemo jedino osigurati iz državnog proračuna, zatim umirovljenika koji odlaze u mirovinu u narednih deset do 15 godina i pripadaju generaciji rođenih između 1962. i 1980. , a koji će po sadašnjem zakonu u prosjeku imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i generacija rođenih 1980. i mlađih koji uz povećanje izdvajanja za u drugi stup imaju mogućnosti zaraditi veće mirovine od onih koje imaju sadašnji umirovljenici', pojasnio je Pavić.

Vlada je svjesna da su mirovine sadašnjih umirovljenika u prosjeku niske, naglasio je ministar.

'I sam imam roditelje koji su umirovljenici. Zbog toga ćemo, u okviru mogućnosti predložiti povećanje najnižih mirovina za 3 posto u cilju poboljšanja statusa te najosjetljivije skupine umirovljenika. Zahvaljujući naporima Vlade, koja je rezultirala boljom situacijom u gospodarstvu i na tržištu rada, u prvom kvartalu ove godine imamo 71.000 više zaposlenih u odnosu na prošlu godinu, mirovine su samo ove godine uvećane za 3,64 posto, a prošle godine povećanje je iznosilo 2,75 posto. Sadašnjim, ali i budućim umirovljenicima želimo omogućiti da rade do četiri sata i primaju cijelu mirovinu, ako to žele i osjećaju da mogu, poput primjera naših liječnika, znanstvenika i inženjera', rekao je Pavić.

Omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26. Iako omjer raste u zadnje dvije godine, to nije dovoljno,

'Sve to ukazuje da naš mirovinski sustav moramo učiniti održivim. Zbog toga predlažemo duži boravak u svijetu rada, tj. odlazak u mirovinu sa 67 godina za žene i muškarce od 2031., a ne kako je sadašnjim zakonom propisano od 2038. Te destimulaciju prijevremenih starosnih mirovina i prilagodbu beneficiranog radnog staža tehnologijama 21. stoljeća', ustvrdio je Pavić u intervjuu za Globus.

Ponovio je kako neće biti ukidanja drugog mirovinskog stupa nego će se umirovljenicima koji će imati problem manjih mirovina dati isto pravo izbora koje već imaju umirovljenici rođeni između 1952. i 1961. godine.

'To je u ovome trenutku, kada godišnje moramo osigurati 39 milijardi kuna za isplatu mirovina, od čega 17 milijardi iz državnog proračuna, jedini način da ispravimo generacijsku nejednakost naših umirovljenika, bez dodatnog zaduživanja. Kako bismo zaustavili taj trend, za mlađe generacije naših sugrađana jačamo drugi stup i radimo na projektima financijske pismenosti te ih potičemo da uplaćuju u treći dobrovoljni mirovinski stup da se odlaskom u mirovinu ne bi suočili s istim problemom', rekao je Pavić.