POŠTO PREDSJEDNIK?

Za mjesec dana Pantovčaka 330.000 kuna

08.01.2010 u 13:43

Bionic
Reading

Pobijedi li u utrci za predsjednika Ivo Josipović, mjesec dana njegove vladavine koštat će ga 130.000 kuna, dok će Milana Bandića zadovoljstvo da upravlja državom mjesečno stajati gotovo trostruko više - oko 330.000 kuna

Nije, naravno, riječ o njihovoj ušteđevini koju su voljni potrošiti za mjesečnu stanarinu na Pantovčaku, nego o novcima njihovih donatora ili stranaka, podijeljenih na mjesece petogodišnjeg predsjedničkog mandata.

Navedeni iznosi rezultat su jednostavne računice koja se dobije kada se podijeli 20, odnosno 8 milijuna kuna, koliko su kandidati potrošili na kampanju, sa šezdeset mjeseci, koliko traje predsjednički mandat.

I dok će kandidati mjesec dana vladavine na Pantovčaku 'plaćati' 130.000, odnosno 330.000 kuna mjesečno, Ured predsjednika Republike stoji porezne obveznike oko 800.000 kuna mjesečno.

I to računajući 'popust', jer proračunska štednja dotaknula je u 2010. godini i Ured predsjednika Republike pa Josipović ili Bandić mogu računati na 47,4 milijuna kuna, što je 2,3 milijuna manje nego što je 2009. imao Mesićev ured.

No porezni obveznici zapravo neće uštedjeti ništa, jer će se proračunska ušteda na Uredu predsjednika od oko dva milijuna kuna istopiti za novi ured starog predsjednika države

Na početku mandata Stjepan Mesić razmatrao je mogućnost da se Ured predsjednika s Pantovčaka preseli u zgradu u Grškovićevoj ulici. Ideja je ubrzo zaboravljena, da bi se aktualizirala pred kraj mandata, ali kao lokacija za ured bivšeg predsjednika.

Iako je javnost očekivala skromniji stil vladanja i, primjerice, prodaju predsjedničkog aviona, Stjepan Mesić prihvatio je Tuđmanovu rastrošnost. Ured na Pantovčaku danas zapošljava više od stotinu ljudi, među kojima i desetak vrtlara.

Brojnim predsjedničkim povlasticama, koje niti kriza ne umanjuje, pa Mesić na Novogodišnji koncert u Beč putuje Vladinim avionom, mogli bi se lako prilagoditi i Josipović i Bandić. Tijekom kampanje nisu ni pokušavali zavesti birače obećanjima o značajnim uštedama, što im se pokazalo ispravnim potezom jer je o rezanju predsjedničkih povlastica najviše govorio Andrija Hebrang, kandidat koji je otpao u prvom krugu.