Hrvatska će za treću fazu projekta vodoopskrbe i zbrinjavanje otpadnih voda moći dobiti zajam njemačke Vlade, preko Kreditne banke za obnovu (KfW), do 18 milijuna eura, sa sniženom kamatnom stopom, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade
Vlada je, naime, Saboru uputila zakonski prijedlog kojim bi se potvrdio ugovor dviju vlada o financijskoj suradnji (2003. godina).
Taj se zakon odnosi na zajam za financiranje projekta 'Vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, faza 3', ako se nakon provedenog ispitivanja utvrdi da taj projekt zaslužuje razvojno-političko poticanje i ukoliko i nadalje bude postojao dobar kreditni rejting Hrvatske.
Zajam bi bio do iznosa 18 milijuna kuna, sa sniženom kamatnom stopom, a odobrio bi se u sklopu javne suradnje u području razvitka.
To je još jedan pozitivan signal hrvatskom gospodarstvu, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker
Pravni temelj suradnje Njemačke i Hrvatske su ugovori o financijskoj suradnji koji dvije vlade sklapaju za određeni projekt i pojedinu godinu.
Od 2000. Njemačka je u sklopu dvostrane financijske suradnje stavila na raspolaganje Hrvatskoj oko 90,5 milijuna eura zajmova sa subvencioniranim kamatama i oko 4,3 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Na potvrdu je Saboru upućena i Međunarodna konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, a njen je osnovni cilj smanjivanje i konačno zaustavljanje prijenosa štetnih vodenih organizama i patogena.
Konvencija tako propisuje pravo iskrcaja balastnih voda samo kada su provedene neke od mjera upravljanja njima.
Konvencija uređuje pitanja tretiranja balastnih voda, a nakon 2016. godine balastne će vode morati biti obrađene na samim brodovima, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta
Konvencija još nije stupila na snagu, a stupit će 12 mjeseci od datuma kada je potvrdi ili prihvati najmanje 30 država, čija ukupna trgovačka flota čini najmanje 35 posto bruto tonaže svjetske trgovačke flote.
Do sada ju je ratificiralo 20 država, sa 20,93 posto svjetske flote, a očekuje se da uvjete za stupanje na snagu ispuni tijekom ove godine.
Procjenjuje se da danas oko 80 tisuća brodova godišnje prenese oko 12 milijardi tona balastnih voda s oko 4.500 različitih vrsta organizama i oko tri tisuće različitih planktonskih vrsta.
Vlada je podržala i plan poslovanja Hrvatske lutrije u ovoj godini u kojoj lutrija planira ukupne prihode od 584 milijuna kuna, rashode 539 milijuna i bruto dobit od 45 milijuna kuna.
Po riječima predsjednice Uprave Hrvatske lutrije Vesne Bakran, planirana sredstva te tvrtke kao prihod državnog proračuna su u ovoj godini 165 milijuna kuna, što je čak 88 posto više nego prošle godine.
