'Oglašavanje upućeno djeci mora biti u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Alkohol je najčešći štetni proizvod kojem su izložena djeca, i to ona od 13 do 15 godina, jer se pojavljuje na slikama, u reklamama, videoigricama i slično. Uz to, gotovo 40 posto djece u dobi do 12 godina direktno je izloženo reklamiranju nezdrave hrane, a četvrtina njih školske dobi je pretila', ističe u svojem priopćenju Borzan.

Najveću odgovornost za štetno reklamiranje maloljetnicima, smatra ona, snose industrije i države članice. Kako bi tome stala na kraj, Švedska je, primjerice, zabranila određene televizijske programe za djecu mlađu od 12 godina dok je Velika Britanija zabranila reklamiranje takozvanih EDNP proizvoda, odnosno energetskih proizvoda s niskom nutritivnom vrijednošću. 

'U Europi je pretilo više od pola stanovnika, a velik dio ih pati od bolesti povezanih s alkoholom. Unatoč tome, države članice su smanjile sredstva za reguliranje reklamiranja s 2,9 na 1,9 posto. Upravo zato je važno imati kvalitetan zakonodavni okvir na razini EU-a', ističe ova europarlamentarka, a uvažila je i stav roditelja u izvješću pravobraniteljice za djecu da je 'potrebno strože kontrolirati reklamiranje u takozvanom prime timeu'.

Stoga je Europski parlament zabranu od 20 posto reklamnog sadržaja u prime timeu proširio na isti postotak u bilo koje doba dana.

'Gledanje različitog videosadržaja na internetu također je u velikom porastu. Čak pet posto glazbenih videa promovira alkohol, a 87 posto djece i adolescenata pregledalo ih je nekoliko puta', kazala je Borzan, ukazujući ne samo na televizijske, nego i sadržaje na servisima poput Youtubea, koje smatra zabrinjavajućim jer djeca do 12 godina ne znaju prepoznati reklamnu aktivnost u takvim sadržajima.

435575,419845,409113,408740