'Ukoliko dođe do zabrane, seljaci će ponovo izaći na cestu. Bit će to najmasovniji seljački prosvjed ikad u Hrvatskoj. Ide se na ruku krupnom kapitalu iz EU-a, a sve kako bi se uništila domaća proizvodnja', kaže za tportal Josip Zmajić iz Koordinacije seljačkih udruga.

Jurčić predlaže zabranu izvoza pšenice kako bi se Hrvatska zaštitila od potresa na svjetskom tržištu žitarica. U zadnjih tjedan dana cijena pšenice je skočila za 25 posto. Očekuje se da će cijene još rasti nakon odluke ruskog premijera Vladimira Putina da zabrani izvoz žitarica zbog toga što su suše i požari devastirali ovogodišnji ruski urod.

Sve to vodi nas u opće poskupljenje prehrambenih proizvoda: kruha, mesa, ulja, keksa, mlijeka, piva i dr.

Međutim, seljaci se oštro protive zabrani izvoza, odnosno ne žele da im država određuje kamo će plasirati svoj proizvod i po kojoj cijeni. Trenutno je cijena pšenice na svjetskim burzama četrdesetak posto viša od hrvatskih teškom mukom dogovorenih 1,20 kuna.

Pojedini analitičari čak predviđaju bi cijena pšenice na globalnom tržištu do kraja godine mogla dostići 13,5 dolara po bušelu (čak 2,73 kune po kilogramu), što je najviša cijena zabilježena u veljači 2008. godine.

'Godinama nam pričaju o liberalnom tržištu, e da bi sad htjeli uvesti plansku ekonomiju! U Rusiji država otkupi svu pšenici i njome raspolaže kako želi. Ali Rusi znaju svoje ciljeve, kvote, planiraju zalihe sve ono što je nama strano. Pa mi nemamo bilancu pšenice! Nitko ne zna koliko se pšenice u Hrvatskoj požanje, a sad bi nam htjeli nešto zabraniti', ogorčen je Zmajić.

Kao primjer nebrige vladajućih Zmajić ističe slučaj državnog mlina u Županji, najsuvremenijeg takvog pogona u regiji, koji uopće ne radi. Razlog tomu je što su županjski silosi u koje stane 80.000 tona pšenice prazni jer država ne želi otkupiti nijedno pšenično zrno.

'Kad znate to onda vam je jasno da su zahtjevi za zabranom izvoza potpuna budalaština. Želi se preko seljačkih leđa nešto ušićariti. Žele zabiti nož u srce domaće proizvodnje', jasan je Zmajić.