Tržište stambenih nekretnina u Zagrebu, pogođeno ekonomskom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa, a potom potresom, i dalje stagnira, uz gotovo neznatne korekcije traženih cijena te nastavak dubokog raslojavanja s obzirom na kvalitetu.

Pokretanje određene dinamike na tržištu očekuje se tek u kasnu jesen, procjenjuju u struci, a tome bi trebao pridonijeti i novi zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom te nastavak procesa poticaja APN-a.

Iako tražene cijene stanova u Gradu Zagrebu bilježe godišnji rast, on se ne odnosi na sve gradske četvrti, a mjesečne promjene u cijenama pokazuju tendenciju pada cijene kvadrata kuće, pokazala je analiza oglasnika Njuškalo.

“Dok su tražene cijene kvadrata stanova unazad mjesec dana padale samo u četvrtima Donji grad i Trešnjevka sjever, prosječno niže cijene traže prodavatelji za kuće u Donjoj i Gornjoj Dubravi, Donjem i Gornjem gradu, Maksimiru, Novom Zagrebu istok, Podsusedu – Vrapče, Sesvetama, Stenjevcu i na Trešnjevci jug.

Pritom, najizraženiji mjesečni pad traženih cijena je u Donjoj Dubravi i na Trešnjevci jug, od gotovo četiri posto. Za kvadrat kuće u najužem centru grada i dalje je potrebno izdvojiti više od 2000 eura u prosjeku, dok se kvadrat kuće niži od 1000 eura može naći tek u Sesvetama i Brezovici”, komentirali su iz Njuškala za Poslovni dnevnik.

Uži centar grada i dalje drži stabilne cijene stanova. Najskuplji kvadrati stambenoga prostora, od prosječnih 2629 eura tako se nalaze u četvrti Gornji grad – Medveščak te od prosječnih 2169 eura u gradskoj četvrti Donji grad, a iznose više od 2000 eura po kvadratnom metru prosječno traže i prodavatelji stanova na Črnomercu, u Maksimiru, na Trešnjevci sjever, Trešnjevci jug te u Trnju.

Iz zagrebačkog ureda konzultantske kuće Colliers primijećuju kako utjecaj potresa i pandemije još nije vidljiv u cijenama, međutim primjetan je smanjeni volumen transakcija.

“Dok kupci očekuju pad cijena uslijed zdravstvene te nadolazeće ekonomske krize, prodavatelji i dalje drže cijene. Smatramo da će napokon doći do veće i logičnije razlike u cijenama novogradnje i starogradnje. Cijene starogradnje su u prošle dvije godine jako rasle i na nekim mikro lokacijama, kao što je Trešnjevka, razlika između cijena starogradnje i novogradnje bila je premalena te nije odražavala razliku u kvaliteti”, pojasnila je Klara Matić, voditeljica odjela procjena i investicijskog savjetovanja.

Za novogradnju se stoga ne očekuje pad cijena, zbog visoke potražnje i niske ponude. Broj novih projekata naime, i dalje je puno niži od razdoblja prije prošle krize. Većina projekata renomiranih developera se u potpunosti pretproda ili rezervira prije početka gradnje