Naš cilj je doći do konačnog teksta zakona, koji će dati najveću šansu ulaganjima, u komunikaciji s javnošću, poduzetnicima, lokalnom samoupravom, ne derogirajući postojeće prostorne planove, kazao je Vrdoljak u Osijeku na drugom Proinvestu - predstavljanju ključnih mjera Vlade za poticanje i restrukturiranje gospodarstva.

Vlada se odlučila za donošenje ovoga zakona uvidjevši zapreke s kojima se suočavaju poduzetnici, rekao je Vrdoljak dodajući kako u Vladi ne žele da ulagači godinama čekaju dozvole kako bi završili svoje planirane investicije.

Ako zatvorimo vrata za velike privatne investicije koje donose nove vrijednosti, tehnologije i zapošljavanje, onda je to neozbiljno, jer od privatnog kapitala očekujemo puno, naglasio je Vrdoljak.

Dodao je kako Vlada, bez obzira na moguće kritike, želi poručiti kako će poštovati ulagače i dati im šansu da uspiju, jer investitori i gospodarstvenici, kako je istaknuo, nisu lopovi i kriminalci, već ljudi koji daju posao radnicima, osiguravaju dodatne vrijednosti i rast gospodarstva u budućnosti.

Govoreći o investicijama u poljoprivredi, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je kako su prošlogodišnje investicije iz fonda IPARD iznosile 125 milijuna kuna, od mogućih 195, što je znatno više nego dvije godine ranije, kada smo tijekom 2010. i 2011. godine iskoristili samo 20-tak milijuna kuna.

Dodao je kako je u vodno gospodarstvo prošle godine investirano 2,4 milijarde kuna, a uloženo je i oko 50 milijuna kuna potpora za projekte u prehrambenoj industriji te oko 60 milijuna kuna u drvnu industriju.

Ove godine planirane investicije iz IPARD-a procjenjuju se na 270 milijuna kuna, a iz fonda IPA oko 57 milijuna kuna.

Jakovina je podsjetio kako, nakon ulaska u EU, Hrvatska u sklopu zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju od 2014 do 2020. godine ima mogućnost povlačenja 333 milijuna eura godišnje u okviru ulaganja u investicije i druge oblike potpore ruralnom razvoju.

Upozorio je kako u tome ne smijemo biti na razini Rumunjske i Bugarske, koji su na razini 32 posto korištenja ovih fondova, već poput Češke, Poljske i Slovačke koje su imali visok postotak iskorištenja sredstava za ruralni razvoj.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je kako je mjere aktivne politike zapošljavanja prošle godine koristilo više od 41.000 korisnika, najveći broj u javnim radovima, te da će ta mjera i ove godine biti na raspolaganju za dugotrajno nezaposlene ljude kako bi ih se vratilo na tržište rada.

Mrsić je napomenuo kako se u Hrvatskoj još uvijek više radnih mjesta gubi nego otvara, ali da se taj trend mijenja u zadnja dva mjeseca.

Poduzetnicima i predstavnicima lokalnih jedinica na Proinvestu su predstavljena i prva iskustva primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, mogućnosti potpora kroz "Poduzetnički impuls" te predstavljeni kreditni programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).