Kakvi su učinci predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj te kakvi su njihovi rezultati iz perspektive vjerovnika, tema je okruglog stola Jutarnjeg lista 'Iskustva predstečajnih nagodbi - pouka za Agrokor', koji se održao u srijedu u zagrebačkom hotelu Esplanade
Cilj diskusije bilo je čuti iskustva drugih tvrtki koje su prolazile kroz slične probleme te izvući i neke vrijedne pouke u slučaju Agrokor. Svi okupljeni vrlo lako su se složili oko toga što je najvažnije za najveću hrvatsku tvrtku – da nastavi s poslovanjem. To mora biti prioritet koji je važniji i od naplate vjerovnika.
Na panelu su sudjelovali 'otac' predstečajnih nagodbi Slavko Linić, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš, savjetnica Uprave i ekspertica za ovrhe u Fini Vinka Ilak, senior partner i direktor u KPMG-u Goran Horvat, koji je radio na cijelom nizu uspješnih predstečajnih nagodbi, Krešimir Starčević, stariji izvrši direktor korporativnih pravnih poslova, osiguranja kvalitete i upravljanja imovinom u Atlantic grupi, te Toni Raič, vlasnik Stočarstva Raič, koji je i član privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora kao predstavnik malih dobavljača.
Linić je uvodno rekao kako se krenulo u predstečajeve jer je država kroz stečajeve naplaćivala samo od pet do deset posto svojih potraživanja.
vezane vijesti
'Rješenje je bilo nalik američkom Chapteru 11, u kojem se priprema nagodbe radi izvan suda, u postupku koji je brz. Imali smo i enorman kapacitet Fine', rekao je bivši ministar financija.
U stečajevima dobavljači su naplaćivali oko tri posto potraživanja, a država deset posto. U predstečajevima naplate dobavljača u prosjeku idu do najviše 50 posto. U slučaju Agrokora već je sada, dakle prije postizanja nagodbe, plaćeno oko pola starog duga, dok je malim dobavljačima isplaćen sav stari dug. Drugim riječima, kada se sklopi nagodba u postupku izvanredne uprave, dobavljači će proći bolje nego da je nad koncernom pokrenut stečaj.
Vinka Ilak je poručila kako je cilj postupka predstečaja održavanje poslovanja dužnika te da vjerovnici u njemu ne budu namireni manje nego što su se namirivali u stečaju.
'Postotak namirenja u predstečaju je 51 posto, cilj je postignut. Pokrenuto je oko 8000 predstečaja, u pola njih dužnici nisu htjeli ići u predstečaj te su otišli u stečaj. U drugoj polovici, dakle oko 4000 slučajeva predstečaja, nagodba je postignuta u 3102 slučaja. Tvrtke koje su uspješno prošle predstečaj danas zapošljavaju 20.000 ljudi, a da su otišle u stečaj, taj broj bi bio znatno manji', rekla je Ilak.
Goran Horvat iz KPMG-a istaknuo je kako mnoge tvrtke ulaze u predstečaj da 'resetiraju' dug, no upitno je koliko je njih provelo poslovno i vlasničko restrukturiranje te koliko je od njih postalo profitabilnije.
'Ako se vratimo u 2008., Hrvatska je bila na kraju razdoblja desetogodišnjeg rasta, pa su se u krizi svi brzo učili kriznom menadžmentu. Kako smanjiti troškove, kako pronaći nova tržišta – to su pitanja koja nas i danas muče', rekao je Horvat, uz opasku kako predstečaj mora biti samo prva faza restrukturiranja u kojem se smanjuju troškovi, diže profitabilnost i postiže rast.
No što to sve znači u kontekstu Agrokora koji je pod izvanrednom upravom? Vedriš je rekao da smo s Agrokorom bili u situaciji da imamo vlak koji sa 150 na sat tutnji u provaliju. 'Sada je ipak bolje. Pokušajte zamisliti da je otišao u stečaj. Zamislite razbijene prozore na dućanima. Nismo se mogli suočiti s onim što bi se dogodilo', komentirao je Vedriš i dodao da sada treba postaviti pitanje kako će te kompanije poslovati u budućnosti.
Starčević iz Atlantic grupe dodao je kako se nada da iz fokusa neće ispasti glavni cilj: održavanje poslovanja Agrokora, koji je važniji i od naplate vjerovnika. 'Nadam se da će tako izgledati i nagodba', rekao je Starčević.
Raič, koji je sada u privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora, rekao je kako je Vlada iznenađujuće brzo reagirala i na način koji je sektor poljoprivrede i očekivao.
'Bilo kakvo prebacivanje tereta za nas bi bilo posrtanje i to bi imalo efekta na cijeli sustav Agrokora. Bilo bi strahovito negativno za cijeli sustav to da su dobavljači prestali s isporukom robe tijekom turističke sezone', rekao je Raič.
'Politikanstvu nema mjesta u ekonomiji, pogotovo kad su u pitanju velike tvrtke poput Agrokora. Danas smo stabilni s proizvodnjom, možemo jamčiti opskrbu, ali je i potrebno da vidimo kako će teći nastavak i hoćemo li imati isto povjerenje nakon isteka zakona', rekao je.
Starčević je zaključio kako su uspjeli oni predstečajevi u kojima su dugove otpisali bankari. Ako se računa da će banke naplatiti sto posto, ostali vjerovnici bi ostali bez mesa, poručio je Starčević.
