''Hrvatska kakvu trebamo" naziv je Večernjakovih konferencija kojima predlažu strateška rješenja za budućnost Hrvatske uz pomoć vodećih hrvatskih stručnjaka. “Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost” prva je u nizu tih konferencija, a održana je u četvrtak u zagrebačkom hotelu “Esplanade”
Nakon uvodnih izlaganja uslijedile su panel-diskusije, a prva je bila Digitalno društvo – znanje i znanost.
Boris Drilo, predsjednik ICT udruge pri HUP-u i član Uprave te glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma, objasnio je razliku između digitalizacije i informatizacije.
Informatizacija se, rekao je, odnosila na uvođenje računala, interakcije ljudi s računalima i obavljanje osnovnih zadataka s računalima. Iako je donijela unapređenje sama po sebi, nije imala toliki utjecaj na promjenu društva kao što bi to mogla digitalizacija, pod kojom podrazumijevamo promjenu ponašanja – mijenjamo paradigmu i u tom se preslagivanju događaju i prilike i prijetnje.
'Prijetnje sigurno za one koji u to ne ulaze na neki holistički način, a prilike za one koji to vide kao nešto što mogu iskoristiti za eksponencijalni rast', rekao je Drilo.
Čelnik Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić rekao je da se Hrvatska još ponaša kao da je doba Jugoslavije, sa zatvorenim granicama.
'Hrvatska je jako zapela ne samo u 20. stoljeću, nego u 19. stoljeću i to se mora promijeniti, inače ćemo stvarno nestati', rekao je Antičić.
Antičić je rekao da će iPhone uskoro biti ugrađen u glavi te da nam za 20 godina možda ni laptop neće trebati jer će biti ugrađen u glavu.
' Moramo biti spremni ili ćemo nestati. Stvarno nemamo izbora, mi smo u revoluciji. Mi to ne shvaćamo', rekao je Antičić.
Ivan Barać iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta rekao je da je za digitalizaciju potreban nacionalni konsenzus.
'Imali smo izgubljene godine koje nas danas koštaju', rekao je Barać. Govoreći o broadbandu, rekao je da je već izvršeno alociranje za pristupni dio mreže te da tu nema nikakvih zapreka da se počne raditi.
Barać je naglasio važnost dijaloga i partnerstva države s privatnim sektorom, a također je rekao da imamo najskuplju cijenu rada na svijetu te da je ova Vlada vrlo jasna u vezi s poreznim rasterećenjem rada.
'Ova porezna reforma rezultat je kompromisa i nadam se da će to u budućnosti biti mnogo bolje', rekao je Barać.
Leo Mršić iz tvrtke IN2data, koji je bio dio hrvatskog tima koji je nedavno pobijedio na EU Big Data Hackathonu, rekao je da je pogrešan pristup očekivati promjene preko noći. Za sebe je rekao da je istodobno gospodarstvenik i znanstvenik te da je jedno od ključnih rješenja problema u suradnji gospodarstva i znanosti.
'Stvar u Hrvatskoj je dosta rigidna. Treba vidjeti što su napravila druga uspješna društva i pokušati kopirati ta rješenja', rekao je Mršić.
Akademik Vladimir Paar iz publike je rekao da je u razvijenim državama u tijeku empirijsko istraživanje o štetnosti pretjerane upotrebe digitalne tehnologije te da postoje znanstveni dokazi da pretjerana upotreba tableta i računala snižava razinu inteligencije.
Antičić je odgovorio da je važno da se u školama nauči razmišljati, a ne da se stavlja naglasak na memoriziranje.
'Svi bježe van, ne vidim hordu Nijemaca koji bježe u Hrvatsku', rekao je Antičić.
Također je rekao da je pogrešno govoriti o hrvatskim specifičnostima te da treba kopirati od naprednijih zemalja "od A do Ž".
Drilo je rekao da je pred nama dobra budućnost ako napravimo konkretne poteze koji su potrebni.
