Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić smatra da je danas dobar trenutak razmisliti o tome kakvo ćemo društvo imati za tri desetljeća.

'Držimo u svojim rukama sve instrumente da izgradimo prosperitetno društvo s visokom kvalitetom života. Vjerujem da možemo izgraditi prosperitetnu državu jer kao društvo imamo za to znanje, iskustvo i kapital', uvjerena je Dalić.

U suočavanju s budućim krizama, kojih će sigurno biti, Hrvatska, dodala je šefica Podravke, više nije sama. Ulaskom u EU i šengensko područje Hrvatska je završila integraciju u društvo najrazvijenijih zemalja Europe.

'Za izgradnju prosperitetnog društva morat ćemo implementirati nekoliko bitnih procesa. Prvi je uređenje naših institucija, pravosuđa i administracije. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg to uz dostupnu tehnologiju ne bismo ubrzali. Drugi važan stup je razvijati konkurenciju, ugrađivati načela konkurencije u sve društvene segmente. Treći proces je promovirati načela rada i rezultate rada kao temeljnu društvenu vrijednost', nabrojala je Dalić te je sigurna da bi ta tri procesa dovela do brze i dinamične transformacije Hrvatske u prosperitetno društvo.

Boris Drilo, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave Hrvatskog Telekoma, poznat kao veliki zagovornik i zaljubljenik u tehnološki razvoj, podsjetio je da slika Hrvatske prije 30 godina nije bila tako lijepa.

'Bili smo tada u Domovinskom ratu, zbog kojeg sam i sam došao u Zagreb. A 30 godina kasnije Hrvatska je u Schengenu i eurozoni te postiže rekordne gospodarske rezultate. U 30 godina može se puno dogoditi, a možemo puno i stvoriti. I ovdje se bavimo pitanjima na globalnoj razini, među ostalim umjetnom inteligencijom i osvajanjem svemira. Kina, SAD i Rusija u potrazi su za resursima, konkretno silicijem i titanom, za što se izdvajaju ogromne investicije. NASA-in budžet je 24 milijarde eura, što je gotovo jednako proračunu Hrvatske.

A gdje je naša prilika? Hrvatska je 676 puta manja od površine Mjeseca, no s većim i bogatijim prirodnim resursima. Imamo osam nacionalnih parkova, 11 parkova prirode i velike izvore prirodnog plina, otoke s više od 2700 sunčanih sati godišnje. Imamo sve preduvjete da od Hrvatske stvorimo jedinstven prostor u kojem ćemo integrirati čovjeka i prirodu', istaknuo je Drilo te dodao da možemo postati i europski tehnološki park budućnosti.

Smatra da će svoje mjesto u budućnosti imati prometna infrastruktura te povezivanje s manjim i većim gradovima, kao i bolje i modernije povezivanje otoka s obalom. Bit će važna i povezanost Hrvatske sa svijetom, kao i međusobno. 'A to najviše ovisi o brzom pristupu internetu, 5G mreži, optičkoj mreži. Bez telekomunikacijske infrastrukture i gigabitnih mreža budućnosti teško da možemo zamisliti implementaciju bilo kakvih tehnologija budućnosti', ustvrdio je Drilo.

Kaže da će Hrvatska sigurno prosperirati u području energije te da će sljedećih godina rasti udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Drilo je ustvrdio da Hrvatska ima i velik potencijal u poljoprivredi.

'Uzmimo za primjer Nizozemsku, drugu po proizvodnji hrane u svijetu. Prvi je SAD. Nizozemska je 270 puta površinom manja od SAD-a. Zašto su tako uspješni? Visoka tehnologija, senzori, napredna analitika, dronovi... Sve što nas okružuje treba nam omogućiti da iz naših prirodnih resursa proizvedemo više hrane nego to činimo danas. Udio ekološki proizvedene hrane je ispod 10 posto. Moramo raditi na viziji da to bude preko 50 posto. Isto je i s obradivim poljoprivrednim površinama', poručio je Drilo.

Ana Gongola, članica Uprave Sandoza, smatra da puno građana voli Hrvatsku samo deklarativno.

'To je ljubavni odnos u kojem smatramo da je naša zemlja najljepša na svijetu, ali varamo je gdje god stignemo. Za 30 godina vidim da će se Hrvatska voljeti na visokoj razini. Neće biti muljanja, neplaćanja poreza. Svi radnici će biti prijavljeni, neće biti namještenih natječaja, lažnih bolovanja…', pomalo je sanjarski nabrojala Gongola.

O tome kakvu Hrvatsku vidi za 30 godina govorio je i Dragan Schwarz, osnivač Radiochirurgije Zagreb, istaknuvši da danas imamo prirodnu i umjetnu inteligenciju koje će morati naučiti živjeti zajedno. Bit će to, kaže Schwarz, velik izazov za sve.

'Što će biti u budućnosti? Ne znam. Mislim da već živimo budućnost, radimo s multidisciplinarnim timovima. Navijam za to da imamo međusobnu povezanost. Poduzetnici danas imaju veliku moć, pogotovo jer iz jedne zone komfora uđete u nekomfornu i stresnu zonu poduzetništva. No cilj je da radimo na zajedništvu, da surađujemo i da nismo podijeljeni, pogotovo u zdravstvu, gdje ionako nedostaje ljudi. Proglasili smo rat karcinomu. Pozivam sve vas iz različitih struka – ako imate prijedloga, udružimo se i idemo pobijediti ovu kugu 21. stoljeća', poručio je Schwarz.