Činjenicu da nije dijelila kredite u švicarcima Banka splitsko-dalmatinska iskoristila je za vlastitu promociju, ali i kritiku stranih banaka. U oglasu objavljenom u dnevnim novinama ovih dana iz Banke splitsko-dalmatinske poručuju da BSD kao mala hrvatska banka nije dijelila kredite u švicarskim francima dok su velike banke to činile.

Buljubašićevoj banci podršku je dala i Udruga Franak koja ističe da kreditima u švicarcima nisu oštećeni samo građani, već i druge banke koje nisu nudile takve kredite. Tako misle i u Splitsko-dalmatinskoj banci, u kojoj napominju da su banke u stranom vlasništvu iskoristile pristup jeftinim francima preko banaka-matica u inozemstvu i plasirale 'jeftine' kredite prije krize, da bi povećale svoj tržišni udio, na štetu građana, ali i malih banaka u hrvatskom vlasništvu.

Pritom ističu da su se strane banke osigurale i zaštitile od rizika promjene tečaja, a nisu to preporučile i svojim klijentima. 'Moralno je dvojbeno zašto to nisu preporučili i svojim klijentima, odnosno što su ih, u pojedinim slučajevima, i ohrabrivale u uzimanju kredita u švicarcima izlažući ih time valutnom riziku. Time je prekršeno načelo poštenja i povjerenja, a koje su dužne poštovati obje ugovorne strane', poručuju iz BSD-a.

Banka splitsko-dalmatinska jedna je od najmanjih hrvatskih banaka, čija imovina od 414,8 milijuna kuna čini svega 0,10 posto udjela u ukupnoj aktivi bankarskog sektora. Nastala je 2002. spajanjem Štedionice splitsko-dalmatinske i Banice Credo štedionice. Osnivač i trenutačno najveći dioničar SDB-a s vlasničkim udjelom od 46,3 posto poznati je splitski poduzetnik Jaroslav Buljubašić. Uz dominantan udjel u SDB-u, Buljubašić je vlasnik i suvlasnik desetak splitskih kompanija za inženjering, montažu, gradnju, najam poslovnih prostora i stanogradnju.

Od većih banaka (računamo s aktivom većom od 10 milijardi kuna) embargom na kredite u švicarcima može se pohvaliti jedino Hrvatska poštanska banka. Osim što se nije upuštala u igru sa švicarcima, Hrvatska poštanska banka poznata je i po tome što je 2011. prva građanima ponudila stambene kredite u kunama. 'Tadašnje analize tržišta pokazale su da postoji interes klijenata za stambeni kredit u kunama što je za banku bila prilika za snažniji nastup na tržištu stambenog kreditiranja', ističu iz HPB-a. Dobar smjer HPB-a potvrđuju i aktualni podaci prema kojima je udio kunskih kredita u ukupnom kreditnom portfelju stanovništva veći od udjel kredita uz valutnu klauzulu vezanu uz euro.

Nedavanjem kredita u švicarcima nedavno se u Podravskom listu pohvalio i Julio Kuruc, predsjednik Uprave koprivničke Podravske banke, jedanaeste banke po veličini aktive. Kuruc tvrdi da su u vrijeme kreditnog buma u švicarcima poslušali upozorenje tadašnjeg viceguvernera Borisa Vujčića prepoznajući opasnost od rasta tečaja.

U utrku sa švicarcima nije se uključile ni većina ostalih manjih i srednjih banaka. Međutim, to ne znači da su ih u odustajanju od švicaraca vodile isključivo plemenite namjere. Prije bi se reklo da većina njih u tom trenutku nije bila u mogućnosti kreirati kredite u švicarcima jer, za razliku od Erste banke, Zagrebačke banke ili PBZ-a, nisu imale logističku podršku banaka-majki koje su svojim kćerima osigurale pokriće za kreditnu ekspanziju u švicarcima.

Osim toga, treba znati da većina malih i srednjih banka u ponudi uopće nema stambene kredite pa zato nije ni mogla upasti u zamku sa švicarcima.