Ruska banka Sberbank podigla je tužbu protiv vlasnika Agrokora Ivice Todorića zato jer vjeruju da ih je obmanuo lažnim podacima prije nego što su mu u veljači ove godine pustili 100 milijuna eura kredita. Sumnje u lažiranje poslovnih rezultata Agrokora i njegovih tvrtki prvi su iznijeli čelnici Sberbanke i to još u ožujku ove godine
No ako su te sumnje postojale zbog čega su Todorića toliko obilno kreditirali? Ne treba isključiti niti jedan scenarij, pa niti onaj preko kojeg Rusija na čelu s Vladimirom Putinom koristi Sberbank kao produženu ruku Kremlja u Europi. No postoje i logičnija, tržišna objašnjenja.
Sberbank je u Europu i Hrvatsku zakoračila kada je preuzela austrijsku Volksbanku. Rusi su ušli na europsko tržište i naravno gledali kako da povećaju svoj tržišni udio. Dogodilo se eto, da je u isto vrijeme Todorić uvelike tražio kreditora koji će mu pomoći preuzeti Mercator. Vrata zapadno-europskih banaka te 2014.,godine bila su mu manje ili više zatvorena pa su se Rusi nametnuli kao logičan partner u win-win kombinaciji.
Todorić dobiva novac i preuzima Mercator, a Sberbank dobiva velikog klijenta na novom, neistraženom tržištu. Barem je to tako trebalo biti, no neka od upozorenja su Rusi ignorirali. Želja za rastom i zaradom zasjenila je strah od održivosti poslovanja Agrokora. Trojica slovenskih ekonomista su u vrijeme preuzimanja Mercatora napisala studiju prema kojoj je Agrokor neodrživ te kako mu prijeti kolaps 2016. godine. U većini hrvatskih medija ona je odbačena kao pokušaj omalovažanja preuzimanja Mercatora i zavidnost Slovenaca.
vezane vijesti
Ekonomist i poduzetnik Goranko Fižulić za tportal je pojasnio kako je vrlo važno razlikovati kredite koje je Sberbanka dala Agrokoru i kontekst u kojem ih je Todorić dobio.
'Kao i svaka druga banka koja je ušla na novo tržište za Sberbank je bilo posve logično da uđe u najveću tvrtku na ovom teritoriju. Radi se o logičnoj namjeri Sberbanke i njihovoj krivoj procjeni održivosti tog modela', rekao je Fižulić i rekao kako bi se u arhivima Sberbanke vjerojatno dao pronaći neki zapis analitičara koji kritizira pristup Agrokoru.
Idući važan korak u cijeloj priči je djelomično refinanciranje svih Agrokorovih kredita koje se dogodilo u jesen 2016. Tada je grupa zapadnoeuropskih banaka refinancirala svoje stare kredite prema Todoriću, s druge strane obje ruske banke, Sberbank i VTB refinancirale su svoje kredite.
Tada se prvi put uz kredite veže plasman po PIK obveznicama koje je Todorić izdao u Nizozemskoj. U uvjetima zajma bilo je navedeno da ako Agrokor ne uspije vratiti dug po obveznicama do 2018., da će ruske banke smatrati da su dospijeli i njihovi krediti.
'To je bilo točka loma jer je svima bilo jasno da se obveznice ne mogu isplatiti jer Todorić taj novac nije imao. Ubrzo je kreditna agencija Moody's objavila rušenje rejtinga i stvar se raspala', zaključio je Fižulić.
Posljednji moment sage o ruskim kredita je Sberbankov kredit Agrokoru od 100 milijuna eura iz veljače ove godine, koji Fižulić tumači kao pogrešku Maksima Poletajeva, potpredsjednika Sberbanka koji se sada tužbom protiv Todorića pokušava opravdati svojim dioničarima.
Može se pretpostaviti da je Poletajev dao kredit Todoriću na svoju ruku zbog čega se sada mora objasniti vlasnicima banke zašto je to učinio. Stoga je i njegov logičan korak podnijeti kaznenu prijavu zbog sumnje u lažiranje poslovnih knjiga.
Rusi u kaznenoj prijavi ističu kako Todorića smatraju odgovornim za 100 milijuna eura štete, ali se nisu odredili o konačnoj visini odštetnog zahtjeva, nego su upozorili kako su prije tog posljednjeg kredita Todoriću odobrili još dva kredita, jedan od 600 i drugi od 350 milijuna eura.
Jutarnji list, koji se dokopao detalja kaznene prijave zaključuje kako Sberbank procjenjuje da će 'prevara' i 'krivotvorenje' teško 100 milijuna eura biti relativno lako dokazivo, ali žele ostaviti prostor i za moguće povećanje optužbe ako pronađu način da dokažu kako je lažiranje Agrokorovih knjiga imalo nešto dužu povijest.
