Hrvatski inozemni dug, isključujući kružna izravna ulaganja, tijekom kolovoza zabilježio je blagi pad (za 183,8 milijuna eura ili 0,4 posto) te je krajem mjeseca iznosio 43,7 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Na stanje duga pozitivno su utjecale međuvalutarne promjene tijekom ljeta
Za razliku od prvog polugodišta, kada su rast duga isključivo generirale međuvalutarne promjene, u ljetnim mjesecima imale su suprotan, ublažavajući učinak na stanje duga, zahvaljujući jačanju eura prema drugim valutama, ističu analitičari HNB-a.
Ako se promatraju samo neto transakcije, tada se stanje duga tijekom srpnja i kolovoza povećalo za 200 milijuna eura, i to prije svega zbog snažnog zaduživanja javnog sektora, a drugi sektori smanjili su svoj dug ili nisu bilježili veće transakcije.
U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 594,3 milijuna eura ili 1,4 posto što je posljedica prvenstveno rasta duga javnog sektora. Naime, u odnosu na kraj 2009. najveći rast vanjskog duga zabilježen je u sektoru države (+15,8 posto) koji je na kraju kolovoza iznosio gotovo šest milijardi eura. Rastu duga države pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu 1,25 milijardi dolara u srpnju.
Značajan rast zaduženosti zabilježen je i kod ostalih sektora, koje čine trgovačka društva, nebankarske institucije i HBOR. Međutim, unutar ovog sektora treba razlikovati kretanje duga javnih od duga privatnih poduzeća. Naime, dug ostalih sektora koji je na kraju kolovoza dosegnuo 21,8 milijardi eura, porastao je dva posto u ovoj godini primarno zahvaljujući inozemnom zaduživanju poduzeća u većinskom vlasništvu države, a zaduživanje privatnih poduzeća praktički stagnira uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog oporavka, a manjim dijelom zbog i dalje razmjerno otežanog financiranja na inozemnom tržištu.
Štoviše, u kolovozu je dug trgovačkih društava u većinskom privatnom vlasništvu zabilježio blagi pad u odnosu na srpanj. Banke su u kolovozu prema očekivanjima smanjile svoje inozemne obveze koje iznose 9,9 milijardi kuna, što je 7,1 posto manje u odnosu na kraj 2009. Tako udio vanjskog duga poslovnih banaka u ukupnom vanjskom dugu i dalje nastavlja padati te iznosi 22,1 posto, što je najmanji udio od rujna 2008. godine.
Analitičari Raiffeisen banke očekuju blagi rast inozemnog duga do kraja godine s obzirom na to da je država svoje obveze odlučila financirati na domaćem tržištu zbog visoke likvidnosti, a zaduživanje privatnih trgovačkih društava pod negativnim je utjecajem slabe gospodarske aktivnosti.
Premda bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na oko 99 posto (bez kružnih izravnih ulaganja).
