Za razliku od prvog polugodišta, kada su rast duga isključivo generirale međuvalutarne promjene, u ljetnim mjesecima imale su suprotan, ublažavajući učinak na stanje duga, zahvaljujući jačanju eura prema drugim valutama, ističu analitičari HNB-a.

Ako se promatraju samo neto transakcije, tada se stanje duga tijekom srpnja i kolovoza povećalo za 200 milijuna eura, i to prije svega zbog snažnog zaduživanja javnog sektora, a drugi sektori smanjili su svoj dug ili nisu bilježili veće transakcije.

U ovoj godini vanjski dug bilježi rast od 594,3 milijuna eura ili 1,4 posto što je posljedica prvenstveno rasta duga javnog sektora. Naime, u odnosu na kraj 2009. najveći rast vanjskog duga zabilježen je u sektoru države (+15,8 posto) koji je na kraju kolovoza iznosio gotovo šest milijardi eura. Rastu duga države pridonijelo je izdanje dolarske obveznice središnje države u iznosu 1,25 milijardi dolara u srpnju.

Značajan rast zaduženosti zabilježen je i kod ostalih sektora, koje čine trgovačka društva, nebankarske institucije i HBOR. Međutim, unutar ovog sektora treba razlikovati kretanje duga javnih od duga privatnih poduzeća. Naime, dug ostalih sektora koji je na kraju kolovoza dosegnuo 21,8 milijardi eura, porastao je dva posto u ovoj godini primarno zahvaljujući inozemnom zaduživanju poduzeća u većinskom vlasništvu države, a zaduživanje privatnih poduzeća praktički stagnira uglavnom zbog slabe domaće potražnje i neizvjesnosti u pogledu brzine gospodarskog oporavka, a manjim dijelom zbog i dalje razmjerno otežanog financiranja na inozemnom tržištu.

Štoviše, u kolovozu je dug trgovačkih društava u većinskom privatnom vlasništvu zabilježio blagi pad u odnosu na srpanj. Banke su u kolovozu prema očekivanjima smanjile svoje inozemne obveze koje iznose 9,9 milijardi kuna, što je 7,1 posto manje u odnosu na kraj 2009. Tako udio vanjskog duga poslovnih banaka u ukupnom vanjskom dugu i dalje nastavlja padati te iznosi 22,1 posto, što je najmanji udio od rujna 2008. godine.

Analitičari Raiffeisen banke očekuju blagi rast inozemnog duga do kraja godine s obzirom na to da je država svoje obveze odlučila financirati na domaćem tržištu zbog visoke likvidnosti, a zaduživanje privatnih trgovačkih društava pod negativnim je utjecajem slabe gospodarske aktivnosti.

Premda bi u ovoj godini rast inozemnog duga trebao biti manji nego prethodnih godina, zbog očekivanog pada BDP-a povećat će se udio duga u BDP-u na oko 99 posto (bez kružnih izravnih ulaganja).