U Turskoj – jednoj od najpopularnijih turističkih destinacija – inflacija samo raste i raste, a s njom i cijene hotela, cigareta i alkohola
Turska je četvrta najposjećenija turistička zemlja na svijetu, a njezina popularnost neprekidno raste u zadnjih 25 godina. Dugo je turska obala bila top destinacija za one koji preferiraju paket-aranžmane. Pored prostranih plaža, mora i dobre hrane, velik adut te zemlje omjer je uloženog i dobivenog.
No visoka inflacija nije poštedjela njen turistički sektor – vrlo važan segment tamošnjeg gospodarstva. Prije pandemije covida udio turizma u turskom BDP-u bio je 11 posto. U 2022. turizam je generirao 41,4 milijarde dolara, a pritom otvara oko 2,3 milijuna radnih mjesta.
vezane vijesti
U travnju je stopa inflacije u Turskoj porasla na 69,8 posto (u odnosu na isti mjesec prošle godine). Najgore su pritom prošli obrazovanje, hoteli, kafići i restorani, zdravstvo, promet, alkohol i duhan. Hoće li turizam u Turskoj izdržati inflatorni pritisak?
'Trenutno vidimo da su rezervacije za Tursku i dalje na visokoj razini. No nastavi li se rast cijena, Turska bi mogla postati manje konkurentna', kazao je Bernd Eisenstein, direktor Njemačkog instituta za istraživanje turizma za WiWo.
Kako kaže, zasad se ne očekuje kolaps turizma, barem ne u ovoj godini. Iako turisti moraju dublje posegnuti u džep nego prijašnjih godina, cijene su dosad sporo rasle i mogli su se cjenkati. Međutim trenutno sve cijene jako brzo rastu.
Cijene hotela porasle su, ovisno o regiji, za deset do 15 posto, a turisti moraju biti spremni i na veće izdatke u ugostiteljstvu jer su cijene u odnosu na prošlu godinu dvostruko veće. Slaba lira turistima ipak ide na ruku jer euro trenutno ima visoku kupovnu moć u Turskoj. Samo prošle godine lira je u odnosu na dolar deprecirala 37 posto. A silazni trend se nastavlja. Euro trenutačno vrijedi 34 lire, što je rekordno niska cijena turske valute. Iz perspektive EU-a, to smanjuje tursku inflaciju.
Budući da Turska uvozi više nego što izvozi, lira je pod stalnim pritiskom devalvacije. Kako bi zaustavila kolaps valute, središnja banka je u ožujku podigla ključnu kamatnu stopu na 50 postotnih bodova, što zasad nije baš urodilo plodom. Ključna kamatna stopa ostala je nepromijenjena u travnju, a procjenjuje se da bi inflacija mogla dosegnuti vrhunac u svibnju te iznositi između 73 i 75 posto.
