Krajem kolovoza počeli su radovi na preuređenju zagrebačkih studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetnog naselja, pa je uoči početka studentske godine oko 4000 studenata prisiljeno na nekoliko mjeseci pronaći alternativni smještaj.

Zagrebačko Sveučilište, najveće u državi, broji oko 70.000 studenata, dok je kapacitet pet zagrebačkih studentskih domova 7556 mjesta. Većina mjesta upravo je u ta dva doma - kapacitet Stjepana Radića je 4063, a Cvjetnog naselja 1800 mjesta.

Kao što je u medijima nedavno najavila Ružica Rajšić, pomoćnica ravnatelja za smještaj Studentskog centra, obnova tih domova odvijat će se u dvije faze - prva bi trebala biti gotova do Nove godine, a druga do proljeća 2016.

Zbog 4000 studenata koji sada traže drugi smještaj, a koji će im Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta subvencionirati sa 400 kuna mjesečno, zagrebačko tržište najma nekretnina bilježi drastičan rast potražnje.

To kaže direktorica zagrebačke agencije Zagreb West Lana Mihaljinac Knežević, koja se bavi prodajom i iznajmljivanjem stanova i kuća, no ističe i kako ju je iznenadilo da se, unatoč snažnom rastu potražnje, cijene nisu bitno povećale.

'Ako je, recimo, najam nekog stana prije iznosio u protuvrijednosti od 250 eura, sada je možda 300. S obzirom na veliku potražnju, to nije preveliko povećanje. Velika je vjerojatnost, međutim, da se zbog ovakvog interesa, doduše ne preko agencija, već preko raznih oglasnika, sada nastoje iznajmiti i stanovi upitne kvalitete. Isto tako, više nego ikad do sad iznajmljuju se stanovi na rubnim dijelovima grada', kaže Mihaljinac Knežević.

Do bitnijeg povećanja cijena stanova, prema njezinom mišljenju, nije došlo zbog velike ponude stanova u Zagrebu. Tvrdi, naime, kako Hrvati tradicionalno imaju dosta nekretnina, dok drugi razlog relativno blagog povećanja cijena leži u zakonu tržišta. Nitko neće unajmiti trošni stan za 400 eura, ako on ne vrijedi više od 200 eura.

Podsjeća, međutim, kako su od početka krize, dakle posljednjih šest, sedam godina, cijene najma stanova u Zagrebu pale 20-ak posto, odnosno da su cijene počele padati i prije krize.

Nadalje, dodaje i kako se vlasnici nekretnine danas toliko ne cjenkaju oko visine najamnine za stan, već traže od najmoprimaca da im plaćaju porez, koji inače sami vlasnici moraju plaćati, pa i pričuvu za održavanje zgrade, koja bi također trebala biti na teret vlasnika.

Koliko je zagrebačko tržište najma stanova i kuća nesređeno, ukazuje i to da nitko u agencijama ne zna koliko se uopće nekretnina iznajmljuje. S druge strane, vlasnici agencija procjenjuju kako se i do trećina nekretnina iznajmi na crno, bez ikakvih ugovora.

Ugovorom se, navodi Mihaljinac Knežević, štite prava i obveze i jedne i druge strane, pa bi to trebao biti obostrani interes, pogotovo jer je porez na dohodak od imovine na osnovu najma od 10 posto prihvatljiv u usporedbi s drugim porezima.

Inače, prema portalu Crozilla.com prosječna cijena najma zagrebačkog stana od 20 do 40 četvornih metara u srpnju je iznosila 339 eura, u Splitu 323 i Rijeci 250 eura. Još nemaju podatke za kolovoz, kada je i počela povećana potražnja za stanovima u sveučilišnim gradovima. Imaju tek podatak kako se najviše traže garsonijere, jednosobni i dvosobni stanovi.

Direktorica zagrebačke agencije Ozana Ana Maria Veljić, također ističe kako je većina kvalitetnijih manjih gradskih stanova već iznajmljena.

'Jako je povećana potražnja za stanovima, to uopće nije upitno. Navala je krenula u kolovozu, a s obzirom na potražnju cijene i nisu previše podignute. Nerijetko se stanovi za studente, za dvije osobe, iznajmljuju za 400 ili 500 eura', kaže Veljić, dodavši kako je u ovom trenutku u Zagrebu iznimno teško naći manji kvalitetan stan po pristojnoj cijeni, pogotovo u blizini fakulteta ili tramvajske linije.

Kao i mnogi, ni ona ne očekuje da će studentski domovi biti useljivi do kraja aktualne školske godine, pa ne može procijeniti kada će se situacija na tržištu najma nekretnina stabilizirati.