Ministar financija Zdravko Marić kaže za N1 kako u Hrvatskoj svi pamtimo razdoblja hiperinflacija i s tim znanjem i iskustvom treba biti oprezan.

"Sada nismo ni blizu toga. Razlog ovako visokih stopa inflacije su globalna kretanja na području energije, nafte i drugih sirovina koje se onda prelijevaju. Uvezena inflacija. Vidite i sami da su najviše rasle cijene transporta jer je tu cijena energije najviše zastupljena. Vidimo i rast cijena hrane jer one najviše zanimaju građane. Kad gledamo pojedinačne cijene, ne možemo to ne primijetiti", kaže Marić.

"Inflacija je kategorija koju nikad ne treba podcijeniti ni zanemariti. Svjedoci smo još od prošle krize montiranog otpuštanja velike količine novca. Sjećate se, centralne banke su ušle u program otpuštanja. Mnogi upozoravaju da ako dođe do dispariteta financijske imovine u odnosu na realnu ekonomiju, može doći do pregrijavanja gospodarstva i inflatornih pritisaka. Hrvatska u srpnju i kolovozu i kada gledamo od 1. siječnja do danas, mi ne odstupamo od EU-a, čak smo i blago ispod prosjeka EU-a. Nećemo sjediti skrštenih ruku, ali inflacija je kategorija gdje nemate jedinstven set mjera. HNB-u je zakonom propisano održavanje stabilnosti cijena i oni sigurno gledaju koliko mogu napraviti. Ako se stvari budu dodatno komplicirale, onda moraju usko surađivati monetarna i fiskalna vlast", govori.

"Nemamo ciljanu razinu inflacije. Tu nam za razumijevanje mogu dobro doći maastriški kriteriji. Hrvatska ih trenutno ispunjava, ne izdvajamo samo naše gospodarstvo, kako u realnoj, tako i u monetarnoj zoni. Bez obzira na to što nismo u monetarnoj zoni mi smo duboko integrirani u eurozonske monetarne tokove", govori ministar dodajući da su i velike banke na našem tržištu iz eurozonskih zemalja, Austrije i Italije.

"Građani to vide, a i mi koji promišljamo monetarnu politiku moramo to pratiti jer ako se trendovi pogoršaju, moramo povući neke mjere", kaže.

"Namjera monetarnog otpuštanja je bila da se doprinese većoj dostupnosti novca da se financiraju investicije i da se potakne gospodarski rast", objašnjava ministar.

"Porezna politika je jako važna, ali nemojmo misliti da sve možemo riješiti isključivo poreznom politikom. Kad je aktualna hrana, svako malo se povlači tema PDV-a. Razgovarali smo koliko bi stvarno došlo do smanjenja cijena hrane da se smanji PDV", kaže Marić.

Na pitanje o mjerama koje bi Vlada mogla povući kaže: "Nema jedinstvene mjere. Mi nemamo reguliranih cijena, čak ni cijene energetike. Nema toga da će država propisati cijenu ovoga ili onoga."

O mogućnosti da Vlada intervenira u cijenu goriva smanjivanjem trošarina kaže: "Kao i kod PDV-a, to nije garancija da će nužno doći do smanjivanja cijena."

"Kad je izbio covid, rekli smo da moramo zaštititi zdravlje i živote pa smo proglasili lockdown. Znali smo da će biti gospodarskih teškoća pa smo morali balansirati između to dvoje. Tako je i kod inflacije", govori.

"Ono što mogu pohvaliti u javnom prostoru, i analitičare, inflacija nije varijabla kojom se treba olako nabacivati. Inflaciju mogu potaknuti i inflatorna očekivanja. Stvari su u ovom trenutku još pod kontrolom bez obzira na sve trendove i njih treba pratiti", govori ministar.

Uvođenje eura, prema ministrovim riječima, nije u opasnosti.

"Mislim da ne. I Vlada i HNB usko surađuju u tome. Donedavno smo bili fokusirani isključivo na fiskalne kriterije, ali sada i kriterij inflacije dobiva na važnosti. Postoje zemlje, poput Grčke i Cipra, koje su nisko sa stopama inflacije. Kad se gleda tri najbolje, njihov prosjek može biti maksimalno odstupanje 1,5 posto. Te su zemlje određene iznimke. Iako vidimo da i kod njih inflacija blago ubrzava", govori ministar.

"Hrvatska nije ni blizu zemlja s najvećim javnim dugom. Ako ste preko 60 posto, onda ima odredba da morate smanjivati udio duga u BDP-u, najmanje za jednu dvadesetinu godišnje. U prijevodu, mi već ove godine unatoč deficitu vidimo da će javni dug pasti za dva postotna boda. Što znači da možemo staviti kvačicu, reći da smo ispunili maastriški kriterij", kaže ministar.

Na pitanje znači li to će euro biti uveden 1. siječnja 2023. ministar kaže: "Realno da, ali zbog korektnosti prema domaćoj javnosti i europskim institucijama, reći ću pod uvjetom da ispunimo sve kriterije."

"Taj paket mjera koje smo obećali Bruxellesu i Frankfurtu je dobar za Hrvatsku. Sredinom 2019. guverner HNB-a i ja smo supotpisali pismo namjere ulaska u euromehanizam 2. Nema pandemije, imali smo rok. Onda je izbila pandemija, mnogi su očekivali da ćemo odustati. Ne da nismo pauzirali, nego smo još ubrzali. Ispunili smo sve te mjere mjesec i pol prije roka", govori ministar.

Govoreći o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Marić kaže kako je u pitanju nemali novac.

“Govorimo o ne maloj financijskoj omotnici koja bi meni trebala biti uvijek na prvom mjestu. Ali reći ću da mi je još važnije što je namjena tih novaca za provedbu reformi”, kaže ministar.

Marić kaže da se čuo i s ministrom obrazovanja te da do kraja godine očekuje natječaj i za vrtiće.

"Oni su krenuli s dobrim principom, kako unaprijediti naše obrazovanje", kaže i dodaje: "Financiraju se reforme, reformski iskoraci, poduprti investicijama."

"Nakon ove tranše do kraja godine smo se obvezali na provedbu 34 mjere, trenutno smo ispunili osam. Kada izvršimo to sve skupa, početkom naredne godine, polugodišta, podnosima izvješće, pobrojimo sve što smo napravili i onda krajem tog polugodišta ide nova tranša od sljedećih 700 milijuna", govori.

"U zdravstvu nema krpanja rupa, to su sredstva za naprijed", kaže ministar.

O svim ovim stvarima će brigu voditi poseban sektor u Ministarstvu financija.

"To tijelo će biti oformljeno iz postojećih kadrova. Neće biti novih zapošljavanja da bismo ekipirali tu ustrojstvenu jedinicu", kaže Marić.

Dug zdravstva i dalje raste, a europski novac neće ići za krpanje rupa. Marić kaže kako je Beroš ranije govorio da će najprije sve morati biti "utanačeno" između institucija, a tek onda će se s tim ići prema javnosti.

Ministar kaže kako će biti rebalansa proračuna, ali da to neće biti zbog zdravstva.