Mogu izgubiti pravo i na plaću, i na mirovinu te ostati nezaposlene. Ta nepravda prijeti im zato što se radni vijek za žene svake godine zakonski produljuje za tri mjeseca i zato što u Zakonu o mirovinskom osiguranju i pratećim propisima ima propusta koji ženama ne idu u prilog, tvrde stručnjaci, piše Novi list.

Primjerice, ako do kraja ove godine navrši propisane uvjete starosti, a sada su to 62 godine i tri mjeseca, žena bi mogla odlučiti raditi do 31. prosinca, a u mirovinu ući od 1. siječnja. Na prvi pogled, to se čini povoljnim jer će se gospođi na taj način visina mirovine određivati i na temelju plaće u 2020. godini. Međutim, tu je čeka i zamka, upozorava pravnik Stjepan Androić, dugogodišnji analitičar mirovinskog sustava u Glasu Koncila.

– Ako odluči raditi do kraja godine, do 31. prosinca, jer želi da joj u prosjek plaće za određivanje mirovine uđe u obračun i plaća ostvarena u posljednjoj godini rada, osiguranica u sljedećoj 2021. godini više ne ispunjava uvjete jer nema u toj godini doživljenih 62 godine i šest mjeseci, kako Zakon propisuje za iduću godinu, tvrdi Androić. Ta će gospođa, dodaje, morati raditi još tri mjeseca.

Ako želi izbjeći tu zamku, žena je dovedena u nemilu situaciju da ode u mirovinu posljednjeg dana ove godine, odnosno 31. prosinca. No, pritom će opet biti zakinuta jer joj u visinu mirovine neće ući povoljnija plaća iz 2020. Alternativa je da nastavi raditi još tri mjeseca, ako je u prilici, kako bi ispunila produljene uvjete za odlazak u starosnu miroivnu koji vrijede za 2021. godinu. Međutim, to nije najgore što se ženi može dogoditi. Još veće glavobolje imat će ako svoje zaposlenje otkaže posljednjeg dana ove godine, dakle 31. prosinca. Tako će tijekom nekoliko mjeseci izgubiti prihode, piše Novi list.

– U tom slučaju osiguranica ostaje bez posla i mirovine, koju treba čekati još sljedeća tri mjeseca u toj godini, to jest do ispunjavanja uvjeta propisanih za ženu za 2021. godinu. Budući da je došlo do prekida radnoga odnosa zahtjevom zaposlenice radi odlaska u mirovinu – za koju nema ispunjene uvjete, jer prvi dan umirovljenja pada u 2021. godini, što nije mogla predvidjeti – nema pravo ni na naknadu za nezaposlenost, upozorava Androić.

Ukratko, gospođa koja na prijelomu ove u sljedeću godinu želi ući u starosnu mirovinu bit će na gubitku, kako god okreneš. Ako se umirovi na posljednji dan ove godine, mirovina će joj biti manja jer u njezin obračun ne ulazi plaća iz ove godine. Ako mirovinu želi »pojačati« plaćom iz 2020. godine, morat će raditi još tri mjeseca, odnosno toliko koliko će joj 2021. nedostajati za starosnu mirovinu. Prema svemu sudeći, ženama ne ostaje drugo nego odlučiti koja im je nepravda manja – dok se u mirovinskom Zakonu nešto ne promijeni.