Četiri godine arbitraže Sloveniju i Hrvatsku stajale su deset i pol milijuna eura. Pritom su Slovenci potrošili 6,71 milijun eura, a Hrvati 3,9 milijuna eura. Sporni teritorij na kojem se granica nikad nije definirala ukupne je površine 1600 hektara, što znači da je Slovence i Hrvate obrana granice koštala 6562 eura po hektaru.

Uzme li se u obzir da je u Piranskom zaljevu sporno samo 113 hektara oko potoka Dragonje, cijena hektara 'u arbitraži' sigurno je dosta viša od tržišne. Ostatak spora odnosi se nekoliko dodirnih točaka na Žumberku (Sveta Gera) te zemljišta u Međimurju obje strane rijeke Mure.

Deset milijuna za postupak kojim Slovenija nije previše zadovoljna, a Hrvatska ne priznaje ubrali su uglavnom odvjetnici. Naime, trošak suda iznosi 850.000 eura po stranici. No kako se Hrvatska povukla iz procesa 2015., sudu je trebalo podmiriti dodatnih 800.000 eura neočekivanih troškova, koje su platili Slovenci.

Hrvatska je na pravnike potrošila 3,05 milijuna eura, a Slovenija 6,71 milijun. Pritom su Slovenci samo na strane pravnike utukli gotovo tri milijuna eura. S obzirom na to da se Hrvatska jednostrano povukla iz arbitraže Slovenija ne treba očekivati da će joj hrvatski državni proračun podmiriti 800.000 eura neočekivanih troškova.

Kako je tportalu objasnio pravnik, kako bi se pokrenula ovrha u drugoj zemlji potrebna je odluka mjerodavnog suda u Hrvatskoj, a nemoguće je da ijedan sud u našoj zemlji presudi u korist Slovenije jer mi arbitražu ne priznajemo.

Čak i da arbitražni sud u Haagu objavi dokument kojim se Hrvatskoj nalaže plaćanje tih troškova Hrvatska ga ne mora prihvatiti jer odluke arbitražnog suda nisu obvezujuće niti taj sud ima instrumente prisile. Drugim riječima, nakon četiri godine i četiri mjeseca sud je donio odluku koje se ne mora držati niti jedna strana. Podsjetimo arbitražni sudovi su niže razine od međunarodnih sudova koji mogu donijeti obvezujuće odluke. Ali, niti međunarodni sudovi nemaju instrumente sile i teritorij se ne može 'uzeti' niti jednoj zemlji ako ona na to ne pristane.

U budućnosti granični spor Hrvatske i Slovenije može završiti na nekom od međunarodnih sudova što bi razveselilo mnoge odvjetnike. Spor može završiti i na 'mirenju' pri Ujedinjenim Narodima, što opet ne mora uroditi ničim konkretnim osim novim troškovima.

Konačno rješenje je dakle u dogovoru Hrvatske i Slovenije, do kojeg se ne može doći već 25 godina. Kod ovog graničnog spora na umu treba imati da osim Hrvatske granične sporove imaju gotovo sve zemlje u Europi.

U ovom trenutku u Europi postoji oko 20 graničnih sporova, od čega je u petinu uključena Hrvatska – sporne su granice sa Slovenijom, Srbijom, BiH te Crnom Gorom.