Čini vam se da ste puno učinkovitiji kad ste u stisci s vremenom, da daleko najbolje funkcionirate pod pritiskom rokova? Kao student ste uvijek najviše mogli naučiti noć prije ispita? Skloni ste odgađati posao i rad na projektima do posljednjega trenutka jer vas napetost motivira i čini produktivnijima?
Za početak, ako vam se čini da najbolje funkcionirate pod pritiskom, vjerojatno to niste umislili. Znanstvenici su još početkom 20. stoljeća utvrdili da postoji korelacija između količine stresa i produktivnosti: određeni stupanj pojačanog fizičkog ili mentalnog angažmana u pravilu pozitivno utječe na ishod. Pritisak vas dodatno motivira i potiče da bolje usmjeravate pažnju na zadatak koji je pred vama – pozorniji ste, koncentriraniji, pedantniji. Stres je jako dobar stimulator i izvrsno sredstvo protiv apatije i nevoljkosti.
vezane vijesti
Međutim, ukoliko je pretjeran, postaje kontraproduktivan. Počnete li osjećati da je pritisak na vas prevelik, to vas može gurnuti u drugu krajnost, a taj osjećaj gušenja i preopterećenosti djeluje kao kočnica koja vas može posve paralizirati. Nije lako precizno utvrditi kolika je razina stresa dovoljna za optimalne rezultate. To ovisi o nekoliko različitih varijabli, a jedna od njih je vaš karakter.
Nekim je ljudima potrebna dodatna stimulacija, ekstra napetost, uživaju kad ih preplavi adrenalin. Oni u pravilu sve odlažu do posljednjega časa. Ovo odugovlačenje sa započinjanjem posla često je povezano s prikrivenim strahom od nesposobnosti – ako ste skloni odgađati početak rada na novome projektu sve dok vam već ne gori pod petama, to je možda znak podsvjesnog straha da niste dorasli zadatku.
Paradoksalno, odugovlačenje je isto tako tipično i za perfekcioniste, koji pak odgađaju iz sasvim drugih razloga, zato što ih podsvjesno zastrašuje golem obujam posla koji su si zadali pa odgađaju dokle god mogu, zapetljavajući se u čitav niz nevažnih sporednih stvari sve dok više nemaju kud nego se suočiti sa zadatkom.
I jedni i drugi misle da najbolje funkcioniraju pod pritiskom, dok u stvarnosti, i jedni i drugi imaju poteškoća izaći na kraj s negativnim emocijama koje projekt ili aktivnost koja ih čeka izazivaju u njima.
Kao što je već rečeno, vaš je karakter jedan od faktora koji najviše utječu na stupanj stresa koji ste u stanju podnijeti prije nego vam počne opadati učinkovitost. Isto tako, upravo karakter neke ljude čini produktivnijima kad rade pod pritiskom.
Ta je kvaliteta danas osobito cijenjena u poslovnome svijetu. Dapače, kod zapošljavanja je najveći fokus upravo na tome. Svaki poslodavac radije bira kandidata koji je sposoban brzo i učinkovito funkcionirati u stresnim situacijama, pritisnut rokovima, a da se pritom ne osjeća preopterećeno.
Međutim, jedno je moći dobro funkcionirati pod pritiskom a sasvim je drugo trebati pritisak da biste se uopće pokrenuli. Stručnjaci upozoravaju: ako čekate do posljednjega časa da biste se uhvatili u koštac s obavezama, i to svjesno činite zato što vam je potreban taj ekstra pritisak da vas pokrene i motivira – griješite! U tom slučaju, tvrde, vjerojatnije je da uopće ne iskorištavate sve svoje potencijale, da posao obavljate osrednje i ispod svojih pravih sposobnosti.
Drugim riječima, u ovakvim slučajevima pritisak vas uopće ne potiče da radite kako biste pobijedili, nego jednostavno – kako ne biste izgubili. U takvim okolnostima, nećete obraćati dovoljno pažnje na detalje, nećete dati prostora novim idejama – samo ćete nastojati 'ispuniti kvotu'.
