Kroz povijest su mnoge životinje izumrle i nestale, neke prirodnom silom poput dinosaura u udaru asteroida, neki promjenama klime i drugih uvjeta, a mnoge i ljudskim djelovanjem, od izlova do uništenja okoliša. Mogu li se neke od njih vratiti? Američka tvrtka Colossal Biosciences tvrdi će oživjeti vunaste mamute i tasmanijske tigrove.
Zvuči preoptimistično? Možda, ali stvari se ponešto mijenjaju uz nedavne vijesti o novim ulagačima u spomenutu tvrtku: investicijskoj kući zvanoj In-Q-Tel koju financira ni manje ni više nego CIA. Tako je američka središnja obavještajna agencija ušla u veliki znanstveno-poslovni pothvat. Prema javno objavljenim materijalima, cilj Colossal Biosciences je 'ponovo vidjeti vunaste mamute kako lutaju tundrom' korištenjem genetskog inženjeringa, odnosno korištenjem tehnologije kojom bi utjecali na DNA . Colossal također želi 'oživjeti' tasmanijskog tigra, tobolčara nalik vuku koji je izumro u tridesetim godinama prošlog stoljeća, te čak i istrijebljenu pticu dodo.
vezane vijesti
I gdje je tu, pitat će se svaki znatiželjnik, interes CIA-e? Što ta obavještanja agencija ne naročito prijaznog ugleda nalazi zanimljivog u oživljavanju izumrlih životinja? Iz tvrtke In-Q-Tel koja je isturena kao ulagač kažu da im nije naročito ni do prizora mamuta u njihovom prirodnom okolišu ni do promatranja tasmanijskih tigrova u lovu. Njih zanima tehnologija genetskog inženjeringa koju Colossal želi razviti.
'Strateški nas više zanimaju mogućnosti tehnologije nego mamuti', objavili su na službenom korporativnom blogu.
Ovakvo oživljavanje izumrlih životinja zvuči poput znanstvene fantastika, a dobrim dijelom to i jest. Nemoguće je, naime, vratiti u život vunaste mamute kakvi su Zemljom hodali prije desetak tisuća godina. Međutim, korištenjem 'alata' za mijenjanje DNA znanstvenici mogu ubaciti osobine poput otpornosti na hladnoću u DNA sekvencu modernih slonova i time ih učiniti genetski sličnim vunastim mamutima. Konačni rezultat, dakle, neće biti stvarni mamut, nego nova životinja, nešto poput slona s mamutovskim osobinama. Upitno je, dakle, koliko je cijela priča uopće smislena.
Temelj cijelog procesa je metoda mijenjanja gena koju zovu CRISPR, neka vrsta genetskih 'škara' koje znanstvenici mogu koristiti da režu, lijepe i zamjenjuju posebne genetske sekvence u DNA bilo kojeg organizma. Da ne bi zvučalo sasvim 'svemirski', treba reći da je nekoliko istraživača koji su osmilili CRISPR 2020. dobilo Nobelovu nagradu za kemiju.
Prema službenoj objavi iz In-Q-Tel , ulaganje u ovaj projekt pomoći će američkoj vladi da 'postavi etičke i tehnološke standarde' u genetskom inženjeringu, i time 'zadržati SAD korak ispred konkurentnih zemalja koje bi također mogle biti zainteresirane za čitanje, pisanje i mijenjanje genetskog koda.
