Tamo je, na geološkoj formaciji Omo Kibish, tim slavnog paleoantropologa Richarda Leakeya između 1967. i 1974. godine iskopao najstarije fosile Homo sapiensa, uključujući dva djelomična svoda lubanje, četiri čeljusti, dvjestotinjak zuba, neke kralješke, te dijelove kostiju ruku i nogu. U to je vrijeme metodom datiranja argon-argon starost tih fosila – poznatih kao Omo 1 – procijenjena na oko 195 tisuća godina.

Najnovije istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Cambridge objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da su ti ostaci daleko stariji nego se prije vjerovalo. Tim pod vodstvom vulkanologinje Celine Vidal iskoristio je vulkanski pepeo zaostao od goleme drevne erupcije kako bi procijenio starost ljudskih ostataka i pružio najnoviji uvid u samu zoru ljudske vrste. Znanstvenici su upotrijebili geokemijske otiske debelog sloja pepela pronađenog iznad sedimenata koji sadrže fosile, te utvrdili da se erupcija koja je izbacila vulkanski materijal na veliki dio Etiopije dogodila prije otprilike 233 tisuće godina. Budući da su fosili Omo 1 pronađeni ispod tog sloja pepela, oni moraju biti stariji od erupcije, premda zasad nije jasno koliko stariji.

Raniji napori utvrđivanja starosti vulkanskog pepela u Omo Kibishu nisu bili uspješni jer su zrna vulkanskog pepela bila previše sitna za tadašnje znanstvene metode datiranja. Međutim, najnovijim tehnikama utvrđen je geokemijski sastav pepela i uspoređen s ostalim vulkanskim slojevima u regiji. Otkriveno je da odgovara laganoj i poroznoj vulkanskoj stijeni zvanoj plovućac nastaloj tijekom erupcije vulkana Shala udaljenog oko 400 kilometara. Plovućac je ranije uspješno datiran i time je utvrđeno kada se erupcija dogodila. Studija je dakle razriješila minimalnu starost ljudskih fosila Omo 1, no ispod sloja na kojemu su oni pronađeni nalazi se još jedan sediment vulkanskog pepela koji nije datiran, ali koji bi mogao odrediti njihovu maksimalnu starost.

U Maroku je prije nekoliko godina na lokaciji Jebel Irhoud iskopano nekoliko dijelova lubanja, kostiju i zuba koji su pripisani našim precima. Tamošnji fosili stari su više od 300 tisuća godina što bi ih činilo najstarijim Homo sapiensima. Međutim, zasad ne postoji znanstveni konsenzus o tim nalazima jer dio stručnjaka smatra da fosili iz Jebel Irhouda ne posjeduju neke od ključnih morfoloških značajki koje definiraju našu vrstu. Marokanskim fosilima posebno nedostaje visok i kuglast svod lubanje i brada na donjoj čeljusti, što se sve može vidjeti na etiopskim fosilima Omo 1. Većina paleoantropologa zasad smatra da je Omo 1 najstariji Homo sapiens s nedvosmislenim modernim ljudskim osobinama.