Zaboravite divovske kalifornijske sekvoje, vrtoglavo visoke tasmanijske eukaliptuse i goleme kolonije mahovina s Nove Gvineje - najveća biljka na svijetu raste na morskom dnu nedaleko od obale zapadne Australije.
Titulu najveće biljke donedavno je nosila klonska kolonija jedne vrste jasike (Populus tremuloides), šuma u nacionalnom parku Fishlake u američkoj saveznoj državi Utah, za koju je utvrđeno da je riječ o genetski jednom organizmu povezanom podzemnim korijenskim sustavom.
Ta jedinstvena jasika, poznata kao Pando, zauzima površinu od 43 hektara - odnosno nešto manje od pola četvornog kilometra - a stara je nekoliko tisuća godina, što je svrstava među najstarije poznate žive organizme. Ipak, u posljednje vrijeme Pando se polako smanjuje zbog kombinacije niza čimbenika, među kojima su najvažniji klimatske promjene, suše i šumski požari.
No i bez toga, divovska jasika premoćno bi izgubila prvo mjesto na ljestvici najvećih biljaka na planetu nakon nedavnog australskog otkrića. Tim znanstvenika sa Sveučilišta Western Australia i Sveučilišta Flinders pokrenuo je istraživanje genetske raznolikosti livada morske trave na području Zaljeva morskih pasa na zapadnoj obali Australije. Na raznim mjestima u zaljevu znanstvenici su s dna mora uzeli uzorke trave poznate pod nazivom Posidonia australis, a zatim ispitali 18 tisuća genetskih markera kako bi napravili genetske profile biljaka. No, dočekalo ih je golemo iznenađenje - pokazalo se da je riječ o jednoj jedinstvenoj biljci iznikloj iz jedne jedine sjemenke.
Procijenili su da biljka pokriva površinu od nevjerojatnih 200 četvornih kilometara. Budući da Posidonia australis raste otprilike brzinom obične trave, odnosno 35 centimetara godišnje, ova biljka iz australskog zaljeva mogla bi biti stara oko 4500 godina, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu 'Proceedings of the Royal Society B'. Australska morska trava raste na 400 puta većoj površini od američke jasike, no ipak se čini da bi po ukupnoj biomasi Pando mogao biti u prednosti. No ne zadugo.
Dok divovsku jasiku u budućnosti čekaju brojni izazovi, Posidonia australis pokazala se izuzetno otpornom na široke raspone temperatura i slanosti koji vladaju u zaljevu, što su izuzetno stresni uvjeti za većinu biljaka. Čini se čak da ekstremni klimatski uvjeti pogoduju njezinu širenju, pa bi ona mogla u budućnosti nadmašiti Pando i prema kriteriju ukupne biomase. Australski znanstvenici najavili su dodatna istraživanja kako bi utvrdili koje još tajne krije morska trava iz Zaljeva morskih pasa.