Zvuk igra ulogu u razvoju mozga čak i dok je beba još u majčinu trbuhu. Sluh je jedno od prvih osjetila koje se razvija – male bebe mogu prepoznati zvuk majčinog glasa prije bilo kojeg drugog zvuka.

Glazba aktivira obje hemisfere u mozgu i stvara nove veze među njima. Ljudski se mozak sastoji od dvije hemisfere – lijeva je odgovorna za logiku, razum, brojeve i jezik, a desna upravlja onim intuitivnijim, maštovitim i kreativnim funkcijama. Dakle, što se događa u mozgu kada slušate glazbu? Glazba desnu hemisferu našeg mozga aktivira tako što potiče maštu i emocije, dok lijeva strana mozga paralelno analizira partituru i fokusira se na elemente poput notnog zapisa, ritma i značenja stihova.

Male bebe imaju jako prilagodljiv mozak – dokazano je da slušanje glazbe pomaže u razvijanju memorije, usvajanju ritma, razvoju koordinacije i fine motorike, te potiče maštu i kreativnost. No, glazba blagotvorno utječe i na mozak odrasle osobe, iako su te promjene sporije i manje izražene što smo stariji.

Ovisno o tome koji je dio mozga aktiviran, slušanje glazbe može uvelike utjecati na naše emocije. Nevjerojatno je koliko različitih emocija možemo aktivirati samo slušanjem zvukova – glazba aktivira čitav raspon emocija. I to svaka glazba – od neke ćemo se osjećati opušteno, od neke uzbuđeno, neka će nam izazvati navalu adrenalina, napuniti nas energijom, osjećajem ispunjenosti i sreće.

Koje god da emocije aktivira glazba koju slušate, vaš će mozak stvarati nove veze i aktivirati nove emocije sa svakom novom melodijom koju čujete. Upravo je zato glazbena terapija vrlo učinkovita metoda koja se koristi u psihologiji za poticanje pozitivnih promjena u ponašanju i razmišljanju, za poboljšanje općeg zdravlja te povećanje blagostanja. Ona je učinkovit način učenja novih strategija suočavanja, pomaže istražiti neke potisnute emocije kojih nismo svjesni. Može utjecati na način kako se krećemo, otvoriti nam nove kanale komunikacije i izražavanja, te u konačnici, pomoći nam da se osjećamo sretnijima i zdravijima.