MJERNI SUSTAVI

Zašto Amerikanci i dalje više vole stope od metra: štednja ili umišljena jedinstvenost?

17.12.2022 u 07:37

Bionic
Reading

Sustav mjerenja koji se temelji na metru koristi se u čitavome svijetu osim u Mjanmaru, Liberiji i - Sjedinjenim Američkim Državama. Zašto gotovo sve države svijeta — službeno čak i Ujedinjeno kraljevstvo — koriste metrički sustav, a SAD ga ne koristi?

Metrički sustav je u današnjem svijetu univerzalni mjerni sustav. Formalnog naziva Međunarodni sustav jedinica (SI), globalno je prihvaćen 1960. godine. Sastoji se od sedam osnovnih mjernih jedinica (metar, kilogram, sekunda, amper, kelvin, mol i kandela), te 22 izvedene jedinice s posebnim nazivima i znakovljem. SI sustav je primjenjiv u svim područjima znanosti i tehnologije, kao i u svakodnevnom životu, a nastao je iz decimalnog sustava temeljenog na metru koji je predložen u Francuskoj krajem 18. stoljeća.

Bilo je to baš u vrijeme nastanka Sjedinjenih Država. Ustav novonastale američke države propisao je, u poglavlju 8 članka I., da će 'standarde utega i mjera propisivati zastupnici američkog Kongresa'. Odluka o sustavu koji bi regulirao način na koji SAD mjeri predmete, uspoređuje duljine i težine, bez sumnje je bila jedan od važnijih prioriteta za 'očeve utemeljitelje nacije'.

Kad su počeli razmatrati potencijalne sustave oko 1790. godine, novorazvijeni francuski metrički sustav privukao je pažnju tadašnjeg državnog tajnika Thomasa Jeffersona. Budući da tada čak ni Francuska nije prihvatila taj sustav, Jefferson je ipak predložio da se u SAD-u usvoji Britanski imperijalni sustav mjerenja (IS), isti onaj koji se koristi i danas. Od tada je američka vlada imala puno prilika za prelazak na puno logičniji i u međuvremenu globalno prihvaćeni metrički sustav, ali to nikad nije učinila. Zašto? Odgovor je isti onaj koji se može dati na veliki broj pitanja postavljenih u Americi: novac.

Naime, nakon početka Industrijske revolucije u SAD-u, svi su proizvodni pogoni koristili imperijalne mjere, radnici su bili obučeni u imperijalnim mjerama, proizvodni standardi bili su u imperijalnim mjerama. Svaka promjena iziskivala bi puno novca. Kad god bi se u Kongresu pojavila inicijativa za usvajanje metričkog sustava jedinica, reforme bi zaustavili industrijski lobiji, kao i američki građani koji nisu željeli prolaziti kroz dugotrajnu i skupu gnjavažu mijenjanja cjelokupne infrastrukture zemlje. Naravno, kad im je to u interesu — recimo zbog izvoza u 'metričke' zemlje — na pakiranjima će spremno navesti i 'neameričke' jedinice.

Mnogi su također vjerovali da bi Sjedinjene Države trebale zadržati svoj poseban sustav kako bi se izdvojile od drugih zemalja i time pokazale da su samodostatne i superiorne. Ipak, u moderno doba postoje brojni razlozi da se usvoji metrički sustav, pa se u američkom obrazovnom sustavu učenici paralelno podučavaju i imperijalnom i metričkom sustavu: školska ravnala - primjerice - imaju označene i inče i centimetre. Unatoč tome, temeljitu reformu mjernog sustava u SAD-u u dogledno vrijeme ne treba očekivati.