Zar ne bi bilo zanimljivo da i kod nas neka stručna, ugledna i važna institucija (znam, već tu lagano šepamo…) radi izbor riječi godine u Hrvatskoj? Imamo Institut za hrvatski jezik, ali on se ne bavi takvim banalnostima i trivijalnostima. Imamo i časopis Jezik, no njegov je fokus na pohrvaćivanju hrvatskog i izmišljanju novih hrvatskih riječi. Postoji i niz drugih potencijalnih izbornika, ali zašto bi se baktali sa sadašnjošću kad se još toliko toga novog može reći o, ne znam, glagoljici ili djelu Marka Marulića? Nema mi, ukratko, druge, nego da – kad sam se već uhvatio te teme – pokušam sâm sastaviti barem uži izbor riječi koje sam u Hrvatskoj čuo i pročitao
Potkraj godine, navikli smo odavno, prave se kojekakvi izbori i rang liste svega i svačega iz prethodnih 12 mjeseci. Budući da mi se radi o alatu i zanatu, meni najzanimljivije bude dočekivati različite izbore za – riječ godine. Posrijedi su riječi koje su se najviše koristile, ili bile najviše pretraživane po internetskim rječničkim bazama, ili pak neke novonastale koje su se najbrže i najmasovnije „primile“ u javnosti (u zadnje vrijeme ponajviše zahvaljujući društvenim mrežama). Upravo jednu iz te posljednje kategorije čuveni je Oxfordski rječnik proglasio riječju 2023. Ona glasi „rizz“ i zapravo je… hm, kako to reći… „iščupanica“ iz sredine riječi „karizma“. A i znači isto. Prvi ju je još 2022. upotrijebio neki mladi glumac, da bi je kroz ovu godinu prihvatili milijuni i milijuni, ne samo anglofonih, pripadnika famozne generacije Z. Siguran sam da ljudi iz Oxford University Pressa itekako dobro znaju i što i kako i zašto rade, ali priznajem da sam od njih iz neke predrasude, zacijelo - očekivao malo manje razbarušenosti. S druge strane, možda ove godine izbor uopće nisu ni radili živi oksfordaši, nego su cijelu zadaću prepustili AI-u.
A baš taj akronim, „AI“, za riječ 2023. proglasio je također ugledni Collins English Dictionary, definirajući ga kao „modeliranje ljudskih mentalnih funkcija računalnim programima“. I to mi zvuči daleko logičnije od „rizza“. Uostalom, recite i sami (ili čak zapitajte najbližeg tinejdžera) koliko ste puta u 2023. pročitali, izgovorili ili napisali „AI“, a koliko „rizz“?
Ipak, najzanimljiviji je odabir Websterova rječnika, najvećeg na svijetu: „autentično“! U globalnoj najezdi AI-a, nepouzdanih informacija o krvavim ratovima, fotošopiranih montaža, neprovjerljivih informacija i svega sličnog čime smo zasuti sa svih strana, zabrinuti ljudi najviše su se interesirali što od toga doista jest autentično. Vijest o Websterovom izboru kolege s portala Telegram.hr opremili su odličnim naslovom: „Riječ godine najvećeg svjetskog rječnika sigurno nije odredila umjetna inteligencija“.
E sad, kad smo se prebacili na domaći teren – zar ne bi bilo zanimljivo da i kod nas neka stručna, ugledna i važna institucija (znam, već tu lagano šepamo…) radi izbor riječi godine u Hrvatskoj? Imamo Institut za hrvatski jezik, ali on se ne bavi takvim banalnostima i trivijalnostima. Imamo i časopis Jezik, no njegov je fokus na pohrvaćivanju hrvatskog i izmišljanju novih hrvatskih riječi. Postoji i niz drugih potencijalnih izbornika, ali zašto bi se baktali sa sadašnjošću kad se još toliko toga novog može reći o, ne znam, glagoljici ili djelu Marka Marulića?
Nema mi, ukratko, druge, nego da – kad sam se već uhvatio te teme – pokušam sâm sastaviti barem uži izbor riječi koje sam u Hrvatskoj čuo i pročitao.
Kolektivni pobjednik
Pobjednika (doduše kolektivnog) već imam. To su riječi i sintagme Pelješki most, euro-zona, Schengen, druga cijev tunela Učka, povećanje plaća i mirovina, rast BDP-a i cijeli niz drugih pojmova koje premijer koristi u manje-više svakom javnom (odgovoru). Kad bi mu na pressici netko od novinara najdobrohotnije pripomenuo „Pripazite, odriješila vam se vezica na lijevoj cipeli, nekako imam osjećaj da bi i tad krenuo s gore pobrojanim uspjesima svojih vlada i njihovih pedesetak ministara.
Nasilje u obitelji i femicid također su se često spominjali u javnom prostoru, ali badava spominjanje kad se pod milim bogom ništa nije promijenilo nabolje… Kad smo kod toga, „klečavci“ su se također razbaškarili javnom i privatnom komunikacijom.
Bilo bi potpuno nepravedno preskočiti „DORH“, instituciju na koju nitko nema nikakvog utjecaja, osim možda nekoga tko možda ima. Ne znam na što ste od prve pomislili, ali meni je na pameti bio isključivo „EPPO“, odnosno Ured europskog javnog tužitelja, briselska ujdurma, izmišljena isključivo radi suzbijanja našeg običajnog prava da se uzme pinka i za sebe.
Novinari su beskrajno često spominjali „superizbornu 2024.“, valjda će to od prekosutra početi pomalo jenjavati. Dosta bi se toga još dalo prikupiti u širi izbor, recimo „plin za cent“, „demografija“, „strani radnici“, potkraj godine se ozbiljno kandidirala i „afrička svinjska kuga“… Ukoliko vam se učinilo da sam slučajno propustio „korupciju“ i „sukob interesa“ – odakle vam ideja da su te riječi obilježile samo 2023.?!